PIŠE INOSLAV BEŠKER

Iza zatvorenih vrata: Papa Franjo održao plenarni sastanak s kardinalima, pričali su samo o dvije teme

Službeni portal Vatican News prenio je riječi kardinala Ferocija da se rasprava odvila ‘u veoma bratskoj klimi‘

Papa Frane

 Vincenzo Pinto/Afp

Višegodišnja reorganizacija Rimske kurije, dovršena Apostolskom konstitucijom Praedicate evangelium pape Frane, na snazi od početka lipnja, bila je glavna tema dvodnevnoga redovitog konsistorija (plenarnog sastanka Pape s Kardinalskim zborom) u ponedjeljak i utorak, iza zatvorenih vrata, u Sinodskoj novoj dvorani u Vatikanu. Druga glavna tema je Sveta godina 2025, kada će katolički hodočasnici dolaziti u Rim radi potpunog oprosta grijeha. Papa je zamolio sve nazočne kardinale da se uključe u raspravu, ali ih je zamolio da se u diskusiji ograniče samo na te dvije teme. U međuvremenu se nastavlja opsežna priprava redovitog zasjedanja Biskupske sinode 2023, kada će na dnevnom redu biti sva ostala pitanja sinodalnosti, dakle i suodlučivanja, u Katoličkoj crkvi.

Od ukupno 226 članova Kardinalskog zbora, među kojima su 132 kardinala izbornika, u konsistorij ih je došlo nešto manje od 200. Među njima je i kardinal Angelo Becciu, kojemu je Papa tako vratio neka kardinalska prava, ali ga nije ponovo uvrstio u izbornike. Među kardinalima izbornicima su i umirovljeni vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić (77 sljedeći tjedan), te Josip Bozanić (73), nadbiskup i metropolit zagrebački.

Zajedno s kardinalima Papa je sazvao i sve patrijarhe istočnih kršćanskih crkava koje su u zajedništvu sa Svetom Stolicom, te više dužnosnike Državnog tajništva.

Izvanredni konsistorij

Uoči redovitog konsistorija Papa je prošli tjedan sazvao i izvanredni u kojemu je proglasio 20 novih kardinala, ali je zajedničku misu s njima u Vatikanskoj bazilici sv. Petra odgodio za utorak u 17.30, pa je njome zapravo i završio taj neuobičajeno dugi prošireni plenum s Kardinalskim zborom, bez premca u devet godina Franina pontifikata. Papa je, zajedno s novim kardinalima, otišao u vatikanski samostan Mater Ecclesiae posjetiti umirovljenog papu Benedikta XVI.

Službeni portal Vatican News prenio je riječi kardinala Ferocija da se rasprava u konsistoriju odvila "u veoma bratskoj klimi".

Kao i biskupi na sinodskim zasjedanjima, tako su se i kardinali rasporedili po tematskim i jezičnim skupinama, a onda na kraju svakoga od triju zasjedanja (dva prijepodnevna, jedno popodnevno) svi zajednički razmjenjuju razmišljanja (nisu zaključci, jer na njih pravo ima samo Papa; po Franinim riječima, on sluša sve, pa odlučuje sam).

Feroci veli da su se kardinali u ponedjeljak bavili dvjema najčešćim temama: zajedništvom, dakle uzajamno bratskom ljubavlju među kršćanima, te razlozima zašto je današnjem društvu tako teško da se otvori prema evanđeoskoj blagovijesti. Iznosili su razmišljanja kako prevladati te prepreke, ali o sadržaju tih razmišljanja ništa još nije doprlo kroz zatvorena vrata dvorane.

Kad je riječ o kršćanskoj ljubavi, kardinal Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetih, naglašava da su se kardinali osobito zauzeli oko misionarskih aspekata nove Apostolske konstitucije i nužnosti da se u žarište stavi "najveća zapovijed" koju je ostavio Isus: volite se međusobno kao što sam ja volio vas.

Zanimljiv aspekt

Očito je da se to ne odnosi samo na katolike, nego na sve kršćane, utoliko preče ukoliko među različitim kršćanima ima međusobnih teških sukoba, na primjer u Ukrajini, pa po Africi i još ponegdje.

Napokon, i same prve riječi Konstitucije (koje u praksi čine naslov), naime Praedicate Evangelium, propovijedajte Evanđelje, samoj Rimskoj kuriji u glavnu zadaću, više nego dosad, stavlja misionarsko djelovanje, osobito prema periferijama. Stoga i taj novi "ustav" Kuriji zadaje misionarskiju strukturu, kako bi bila manje organ vlasti, a više u službi mjesnih crkava i evangelizacije.

Tu funkciju dijaloga naglasio je u razgovoru s novinarima i novi kardinal Leonardo Steiner, nadbiskup Manausa u brazilskoj Amazoniji. Prefekt Dikasterija za obrede, novi kardinal Arthur Roche, kaže da se raščišćavaju pitanja i problemi suradnje između Kurije i biskupskih konferencija, uloga laika (to jest: kršćana bez svetih redova) na odgovornim dužnostima, te "misionarnost" i "obraćanje" Crkve.

To je veoma zanimljiv aspekt: da su na obraćenje, metanoiu, pozvani ne samo vazda svi kršćani, nego i njihova Crkva.

Sveta Stolica proziva talijansku Vladu nezadovoljna pripremama za hodočašće u Rim za 2025.

Vremena je malo, treba požuriti, treba pripraviti duhovni put za najveće hodočašće u Rim, za svetu godinu 2025. Medijski će se po tome mjerkati snaga i obuhvat Katoličke crkve danas – čulo se u kuloarima konsistorija. Unatoč svemu tome, iako manjka samo 28 mjeseci, i duhovna i logistička priprava u biskupskim konferencijama zasad je samo zacrtana, ali još nije operativna, kažu u Vatikanu.

Još gore od crkvenih struktura stoje gradske strukture u Rimu, gdje je preklani objavljen ambiciozan plan rekonstrukcije prilaznih putova i prometnih veza, ali još nije napravljeno ama baš ništa, samo se kaže da ponešto od toga ne može biti dovršeno ni do početka, ni do kraja 2025. Na primjer proširenje mreže podzemne željeznice na istoku Vječnoga Grada. A bila je najavljena za Svetu godinu 2000.

Sveta Stolica je posljednjih mjeseci, krajnje obazrivo i uljudno, podsjećala i talijansku vladu, a i načelništvo Metropolitanskoga glavnoga grada Rima, kako se općina formalno zove, ali ondje se vade na pandemiju, na deficite i dugovanja koje je ona izazvala, a sada se već poteže i rat u Ukrajini.

Vatikansku mašineriju Svete godine vodi iskusni monsinjor Rino Fisichella, koji se uvježbao organizirajući Franinu Svetu godinu milosrđa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2024 22:56