LOBIRANJA U UNIJI

IZ BRUXELLESA AUGUSTIN PALOKAJ Nova šefica diplomacije EU bliska Rusiji, nema potporu svih članica

 AFP

Lideri Europske unije pokušavaju prije ljetnog godišnjeg odmora dovršiti prvi dio posla u podjeli vodećih pozicija u institucijama EU.

Nakon što je na prošlom summitu izabran za budućeg predsjednika Europske komisije, Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik luksemburške vlade, sutra će gotovo sigurno biti potvrđen i u Europskom parlamentu gdje se očekuje da će dobiti više od 400 glasova, a potrebno mu ih je samo 376.

Juncker će nakon toga početi sastavljati svoj tim buduće Europske komisije koja bi, prema planu, 1. studenoga trebala naslijediti sadašnju Komisiju. Juncker će odmah početi konzultacije s kandidatima koje će države članice nominirati te odlučiti kome će dodijeliti koji resor.

Jedna od dvojbi će vjerojatno biti riješena već sutra na hitno sazvanom summitu Europske unije. Šefovi država ili vlada trebali bi izabrati budućeg šefa diplomacije EU, odnosno visokog predstavnika za vanjsku politiku, osobu koja će na tome mjestu naslijediti Catherine Ashton.

Najviše šansi za to ima sadašnja ministrica vanjskih poslova Italije, Federica Mogherini, iako prema njoj neke istočnoeuropske države još uvijek imaju zadršku. Odluka o toj funkciji u Vijeću se donosi konsenzusom jer se sve odluke o vanjskoj politici donose jednoglasno.

No, prema diplomatskim izvorima, neke istočnoeuropske države zamjeraju joj što je posjetila Rusiju kao prvu destinaciju nakon što je Italija preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom.

Drugi potencijalni kandidati su poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski i sadašnja bugarska povjerenica u Europskoj komisiji Kristalina Georgieva. Ipak, očekuje se da će se postići konsenzus oko kandidature Federice Mogherini i zbog njezine stranačke pripadnosti jer dolazi iz redova Socijalista.

Međutim, zakompliciralo se pitanje izbora nasljednika Hermana Van Rompuya na mjestu predsjednika Europskog vijeća.

Iako se činilo da će gotovo sigurno to mjesto dobiti sadašnja danska premijerka Helle Thorning- Schmidt, to je upitno jer se neke države protive s obrazloženjem da to mjesto ne može dobiti osoba čija država nije u eurozoni.

Osim toga, ako bi Mogherini dobila mjesto visoke predstavnice, što je gotovo sigurno, onda bi teško kandidat socijalista dobio i mjesto šefa Europskog vijeća. Zato bi to mjesto moglo pripasti sadašnjem irskom premijeru Endi Kennyju.

Zbog ovih dvojbi moguće je da se izbor šefa Europskog vijeća odgodi za jesen te da se sutra na summitu izabere samo visoki predstavnik EU koji ujedno dobiva i mjesto potpredsjednika Europske komisije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 23:53