STEZANJE REMENA I NA APENINSKOM POLUOTOKU

Italija radikalno kreše budžet

Berlusconi je govorio da u Italiji nema krize, pa da ju je ona samo okrznula i na kraju da je iz nje izašla brže nego drugi
 AP

RIM - Gotovo 25 milijardi eura - što u uštedama, a što u novim prihodima - mora Italija uliti u svoj državni proračun kroz sljedeće dvije godine, ako želi izbjeći sudbinu Grčke, kako je jasno i glasno objasnio predsjednik Senata Renato Schifani. Te su mjere solidnom većinom u srijedu uvečer usvojene i u Zastupničkom domu, pošto ih je još ranije utvrdio Senat.

Ponižavanje oporbe

Iako Berlusconijeva vladajuća desničarska koalicija ima solidnu većinu u oba parlamentarna doma, ipak je u oba slučaja pribjegla glasanju o povjerenju. Tako se izbjegava diskusija, ponižava oporba, a isto tako se - što je Berlusconiju i Bossiju možda i važnije - izbjegava opasnost da “mangupi u vlastitim redovima” uvale kajlu.

Račun bez krčmara

Svota od 25 milijardi je strahovit udarac po standardu Talijana. Utoliko teži ukoliko je premijer Silvio Berlusconi dvije godine ustrajavao u tvrdnjama da u Italiji nema krize, pa da ju je kriza samo okrznula i da, zahvaljujući pametnoj Vladi, Italija iz krize izlazi brže i bolje nego drugi.

Istina je gorča: Italija je žrtva ekonomske politike ove Vlade koja se “kladila” na svjetsku konjunkturu, a kad se sučelila s krizom i recesijom, nojevski je predugo oklijevala nešto poduzeti.

Nije zajamčeno ni da će zaista prikupiti tih 25 milijardi do kraja 2012., da i opet neka od mjera neće ostati propagandni račun bez krčmara.

Veoma je izgledno da će Berlusconi i njegov ministar ekonomije Giulio Tremonti nastaviti povećavati javni dug (koji su, dakle, uzalud smanjivale vlade Ciampija, Amata i Prodija). Oporba tvrdi da će planirane mjere pridaviti razvitak. Nema sumnje da će se i u sljedeće dvije godine smanjivati kupovna moć stanovništva, već osjetno načeta u posljednjih godinu i nešto dana, a bez toga teško je iz recesije u sve zaoštrenijoj međunarodnoj konkurenciji.

Diplomati u štrajku

Među mjerama su nastavak kresanja u obrazovanju i istraživanju, te u kulturi (glatkih 50 posto). Diplomati su štrajkom ishodili obećanje da im plaće neće biti linearno srezane za 10 posto. Još je otvoren rat između centralne vlasti i oblasti, koje su zapravo najviše pridonijele proboju proračuna (osobito u zdravstvu).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:23