Novinarka iz Moskve (identitet iz sigurnosnih razloga poznat samo novinarima N1 televizije) opisala je za N1 kakvo je stanje u ruskoj prijestolnici otkako je počela ruska "specijalna operacija" u Ukrajini.
Možete li nama i našim gledateljima objasniti što bi vam se prema postojećim zakonima moglo dogoditi ako vas uhvate kako razgovarate s inozemnim medijima o ratu u Ukrajini?
Naime, prema zakonu donesenom početkom ožujka, novinari koji šire takozvane lažne vijesti o ruskoj vojsci (ili specijalnu vojnu operaciju nazovete ratom ili invazijom) mogu biti osuđeni na 15 godina zatvora.
Novinarka tvrdi kako zna jedanog blogera i jednog novinara protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, ali da se, srećom po njih, nalaze izvan Rusije.
'Isto tako, usvojen je još jedan amandman zakona prema kojem možete biti kažnjeni i ako diskreditirate rusku vojsku. To se ne odnosi samo na novinare nego i obične građene koji, primjerice, nešto objavljuju na društvenim mrežama ili prosvjeduju na ulicama. Ljudi koji prosvjeduju na ulicama s transparentima protiv rata i porukama u kojima se traži mir u svijetu, s bilo kakvim pacifističkim porukama, također mogu biti optuženi za diskreditiranje ruske vojske i prijeti im novčana kazna u iznosu od vjerojatno 400 dolara', ističe Ruskinja koja kaže da uopće ne gleda televiziju jer 'samo širi državnu propagandu, što već traje dugi niz godina'.
'Nažalost, većina Rusa informacije dobiva preko televizije, zato im je na neki način i ispran mozak onim što im vlasti govore. Svi su nezavisni mediji na internetu, a tu su i neke radijske postaje… Prije početka specijalne vojne operacije bilo je dostupno mnoštvo nezavisnih medija, ali nakon uvođenja ovog strašnog zakona o lažnim vijestima mnogi su se mediji sasvim ugasili. Neki su ipak nastavili raditi, iako nisu službeno dostupni, možete im pristupiti samo preko VPN-a. Ti novinari ne žive u Rusiji jer riskiraju svoj život i slobodu pa su svi napustili zemlju te nastavljaju svoj rad u inozemstvu. Ali to je izazov za ove medijske organizacije jer neće moći dugo opstati budući da oglašivači ne žele surađivati s njima zato što su službeno zabranjene.'
'Neki pak mediji, primjerice Novaja Gazeta, jedne od najpopularnijih oporbenih novina u Rusiji, pronašli su način da nastave pisati o specijalnoj vojnoj operaciji. Primjerice, umjesto riječi “rat” svaki put stave zvjezdicu i ljudi znaju na što misle, da se zapravo radi o cenzuri. A mnogi su nezavisni mediji odlučili uopće ne izvještavati o događajima u Ukrajini, izvještavaju samo o sankcijama i gospodarskoj strani onoga što se zbiva, preopasno im je prenositi informacije koje dolaze s ukrajinske strane zato što se u Rusiji mogu smatrati lažnima.'
Novinarka ističe da je sada, kada je rubalj znatno devalvirao, gotovo nemoguće priuštiti si putovanje u inozemstvo.
'Čovjeku je vrlo teško donijeti odluku da emigrira i stvori novi život izvan Rusije. Isto tako, to bi značilo da ovdje morate ostaviti obitelj, u ovim teškim vremenima. Stoga trenutačno ne razmišljam o odlasku', govori ona.
Kaže kako su prosvjedi svakodnevni, no da se radi o nekolicini osoba koje izlaze na ulice, a ne o masovnim prosvjedima.
'Svi se prosvjedi smatraju neodobrenima, a vlasti to opravdavaju epidemiološkim mjerama zbog koronavirusa. No, svi znaju da se samo radi o cenzuri. Ljude privode svaki put kad na ulici izražavaju svoje mišljenje, a ne privedu samo one koji imaju sreće da pobjegnu policiji', napominje i dodaje kako je i sama sudjelovala na nekoliko prosvjeda i kako je nisu uhvatili. No kaže kako je vidjela mnoge koji su uhićeni samo zato što su stajali na jednom mjestu ili zato što su samo hodali, marširali, a da nisu ništa izvikivali niti su radili išta neprimjereno.'
'Većinu od tih tisuća privedenih ljudi istog dana puštaju na slobodu uz novčanu kaznu u iznosu do 200 dolara, što je u Rusiji velik novac, u nekim je regijama to iznos mjesečne plaće', ističe novinarka i dodaje kako su slučajevi zadržavanja u zatvoru rijetki.
Ipak, naglašava da u policijskim postajama vlada bezakonje.
'Policijski službenici misle da imaju veća prava nego što imaju i da vi nemate nikakva prava. U jednoj policijskoj postaji imali smo jedan slučaj 6. ožujka nakon velikog prosvjeda u Moskvi. Djevojke koje su privedene i odvedene u postaju tajno su snimale što se ondje događalo, naprosto je bolno sve to slušati. Spolno su ih ponižavali, prijetili su da će ih silovati, polijevali su ih vodom, tukli, bacali su im mobitele u zid… Dakle, izlagali su ih fizičkom i psihičkom mučenju.'
Na pitanje boje li se ljudi u Rusiji budućnosti, odgovara da ovisi s kime se razgovara.
'Liberalno nastrojeni ljudi svakako se boje. Mnogi su otišli jer se ovdje ne osjećaju sigurno, i u financijskom smislu. Ne znaju hoće li biti izloženi represiji samo zato što izražavaju svoje mišljenje i neslaganje s vlastima, ne znaju što će biti s njihovom ušteđevinom u bankama… Naprosto se boje da će se ova zemlja pretvoriti u diktaturu. Ljudi se boje i da će biti uvedeno nekakvo izvanredno stanje, da će muškarce tražiti da se idu boriti. Upravo su zato mnogi muškarci otišli, posebice mladi, jer, dakako, ne žele da ih se prisiljava da idu u rat, ne podupiru ovaj režim. Mnogi su otišli naprosto kako bi pričekali kraj rata i vidjeli što će se dalje događati.'
Posljedice sankcija, kaže, itekako osjećaju, posebno zbog rasta cijena.
'Svi su artikli poskupjeli u odnosu na cijene u veljači. Neke su cijene porasle za 100 posto jer je rubalj je devalvirao. Nadalje, brojne su strane tvrtke otišle iz Rusije, u dućanima je manje izbora, a cijene su skočile. Ljudi se tuku za šećer, jer vlada nestašica šećera. Nestašica je osnovnih lijekova. Isto tako, vlada nestašica ženskih higijenskih potrepština poput tampona i uložaka, trenutačno ih nema u supermarketima. Razlog tomu su poremećaji u logistici i to što strane tvrtke napuštaju Rusiju. Ljudi se boje i nezaposlenosti jer nakon što su strane tvrtke otišle, tisućama ljudi prijeti gubitak radnog mjesta. Tvrtke poput 'McDonald’sa' i drugih nastavljaju plaćati svoje zaposlenike, dobivaju barem 70 posto plaće. Ali stručnjaci misle da to neće potrajati zauvijek i da će nakon nekog vremena prestati isplaćivati plaće i svi ti ljudi će ostati bez posla.'
Novinarka ističe kako državne agencije za ispitivanje javnog mnijenja kažu da 70 posto Rusa podupire specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, ali i da neovisne agencije govore isto.
'Mislim da mnogi ovo ne podržavaju, ali odete li u neke regije i razgovarate li s nasumičnim ljudima, recimo blagajnicom u supermarketu, doznat ćete da ti ljudi zapravo podupiru Putina te misle da se ovo događa za dobrobit Rusije. To katkad zvuči suludo, ali pretpostavljam da je razlog to što većina Rusa gleda televiziju i naprosto vjeruje svemu što tamo govore. Isto tako, mnogi stručnjaci kažu da sada baš i nije reprezentativno pitati ljude jesu li za ili protiv ove operacije jer oni koji su protiv možda o tome ne žele govoriti ili se možda samo boje izraziti svoj stav. Mislim, barem se nadam, da liberalna Rusija neće sasvim nestati. Uz internet i mnoge druge nove izvore informacija danas je mnogo teže izolirati Rusiju nego što je to bilo, primjerice, u vrijeme SSSR-a. Mislim da će ljudi i dalje nalaziti način da dođu do informacija iz vjerodostojnih izvora', zaključila je novinarka iz Moskve za N1.