Iranskim prosvjednicama i mladoj Iranki Jini Mahsi Amini koj je preminula u zatvoru u utorak je u Strasbourgu predsjednica Eurospkog paralmenta Roberta Metsola svečano uručila ovogodišnju nagradu Saharov za slobodu misli.
Jina Mahsa Amini, 22-godišnja Iranka kurdskog podrijetla, uhićena je u Teheranu 13. rujna 2022. zbog navodnog kršenja strogih zakona o nošenju hidžaba. Umrla je tri dana kasnije u bolnici, nakon fizičkog zlostavljanja kojem je bila izložena u pritvoru. Njezina smrt potaknula je masovne prosvjede u Iranu sa ženama kao predvodnicama, a iranski režim je na prosvjede reagirao silom.
Nagradu Saharov su u ime dobitnika na svečanoj ceremoniji u Strasbourgu primile predstavnice pokreta prosvjednica Afsoon Najafi i Mersedeh Shahinkar, iranske braniteljice ženskih prava, i odvjetnik obitelji Amini Saleh Nikbaht.
Europski parlament svake godine dodjeljuje Nagradu Saharov za slobodu mišljenja, nazvanu u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova. Nagrada je utemeljena 1988. godine kao znak priznanja pojedincima i organizacijama koje brane ljudska prava i temeljne slobode.
Čelnica Europskog parlamenta parlamenta Metsola je u u utorak poručila iranskim prosvjednicima da "nisu sami". "Mi smo uz vas", poručila je Metsola podsjetivši da je parlament u četiri rezolucije oštro osudio režim u Teheranu te traži da se iranska Revolucionarna garda uvrsti na popis terorističkih organizacija. Priznala je, međutim, da "moramo činiti više" te da frustrira izostanak napretka sloboda u Iranu.
Iranski odvjetnik Nikbaht ocijenio je na koferenciji za medije uoči dodjele nagrade kako Europski parlament "nije ništa propustio učiniti". Primajući nagradu prenio je poruku majke Jine Mahsi Amini da je mlada Iranka sada postala simbol slobode poput Ivane Orleanske.
Nagrada Saharov je ono što za potporu iranskim prosvjednicama može učiniti Europski parlament, tumači hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a. Roditeljima Mahsi Amini iranski režim nije dopustio ni da dođu u Strasbourg preuzeti nagradu, napominje hrvatska eurozastupnica i ocjenjuje da to znači da režim u Teheranu ipak "itekako boli ova nagrada, publicitet i ono što će se dešavati oko ove dodjele".
"Iranski režim je najmračniji režim, koji oprimira žene, mi ga šutke gledamo i još uvijek nismo reagirali. Taj čitav feministički svijet nije reagirao na pravi način da se solidarizira s ovim ženama", ocijenila je HDZ-ova eurozastupnica u izjavi za Hinu.
"Gledajući sa strane SAD-a i nekih drugih mi smo trebali žešće reagirati prema Iranu još prije. Vidimo da Iran stoji iza dosta ovoga što se događa u Izraelu, iza Hamasovih napada. Neke zemlje nisu čak ni stavile iransku Revolucionarnu gardu na listu terorističkih organizacija", napominje Zovko.
Finalisti za ovogodišnju nagradu su uz iranske prosvjednice, koje su nonirali Europska pučka stranka te zastupničli klubovi socijalista i liberala, bili i Vilma Núñez de Escorcia i biskup Rolando José Álvarez Lagos iz Nikaragve i Justyna Wydrzyńska (Poljska), Morena Herrera (El Salvador) i Colleen McNicholas (Sjedinjene Države), žene koje se bore za besplatan, siguran i legalan pobačaj.
Vilma Nuñez de Escorcia već se desetljećima bori za ljudska prava u Nikaragvi. Ostala je u svojoj zemlji unatoč progonu. Rolando José Álvarez Lagos, biskup Matagalpe, jedan je od najistaknutijih kritičara režima predsjednika Ortege. U veljači 2023., nakon što je odbio napustiti zemlju, osuđen je na 26 godina zatvora, a državljanstvo mu je suspendirano. Za nagradu ih je nominirala skupina 43 zastupnica i zastupnika.
Aktivistice za paravo na pobačaj iz više zemalja nominacija su zastupničkog kluba Ljevica. Poljakinja Justyna Wydrzyńska dio je tima Abortion Dream koji se zalaže za ženska prava. Zbog pomaganja ženi da obavi pobačaj u Poljskoj osuđena je na osam mjeseci rada za opće dobro. Morena Herrera feministkinja je i društvena aktivistica koja se zalaže za pravo na siguran i zakonit pobačaj u El Salvadoru. Amerikanka dr. Colleen McNicholas opstetričarka je i ginekologinja s izuzetnim rezultatima u kvalitetnoj skrbi za pacijente i učinkovitom zagovaranju reproduktivnog zdravlja.
Među kandidatima za nagradu ove se godine našao i Elon Musk kojega je nominirao desni Klub zastupnika Identitet i demokracija zbog razotkrivanja praksi prijašnjeg rukovodstva Twittera (sada X) koje su ograničavale slobodu izražavanja korisnika.
Vilma Nuñez de Escorcia već se desetljećima bori za ljudska prava u Nikaragvi. Ostala je u svojoj zemlji unatoč progonu. Rolando José Álvarez Lagos, biskup Matagalpe, jedan je od najistaknutijih kritičara režima predsjednika Ortege.
Prošlogodišnji dobitnk nagrade bio "hrabri ukrajinski narod".