Hidroelektranu visoku 180 metara na Tibetanskoj visoravni, umjesto ljudi, sagradit će roboti i 3D printeri. Kineski znanstvenici gradilište pretvaraju u najveći 3D printer na svijetu, a završetak projekta očekuje se 2024. godine. Bespilotne bagere, kamione, buldožere, strojeve za asfaltiranje i valjke potpuno će kontrolirati umjetna inteligencija, prenosi South China Morning Post. Proces gradnje bit će aditivan, što znači da će se graditi, odnosno printati, dio po dio.
Brana Yangqu moći će slati oko pet milijardi kilovatsati električne energije godišnje iz gornjeg toka Žute rijeke u Henan, grad sa 100 milijuna stanovnika. Struja će putovati kroz visokonaponsku liniju dugu 1500 metara, koja je izgrađena isključivo za prijenos održive energije.
- Nakon godina razvoja i testiranja 3D tehnologija za izgradnju velike infrastrukture zrela je za masovnu primjenu. Ona će osloboditi ljude teškog, repetitivnog i opasnog posla - rekao je vodeći znanstvenik projekta Liu Tianyun. U recenziranom znanstvenom članku za časopis Sveučilišta Tsinghua izjavio je da su izgradnja brane i 3D printanje identični po prirodi.
Liu i njegov tim u članku su naveli prednosti svojih otkrića na području umjetne inteligencije. Strojevi će tako sada moći prepoznavati gotovo sve objekte na licu mjesta, nositi se s nesigurnostima u okolišu te fleksibilno izvoditi razne zadatke.
Kao najvažnije ističu da neće činiti ljudske pogreške. Liu tvrdi da su vozači kamiona često dostavljali materijal na krive lokacije, dok su udarci i jake vibracije sprečavali vozače valjaka da stazu naprave potpuno ravnom. Većina radnika nije mogla točno pročitati tehničke upute.
Osim toga, radno okruženje znalo je biti opasno po život, tako da će ovi roboti spasiti ljude od glavobolja koje im je uzrokovao manjak kisika ili iscrpljenosti nakon cjelodnevnog rada.
- Umjetna inteligencija koja se temelji na znanju, informacijama i podacima novi je alat koji će oblikovati našu budućnost - rekao je Liu.
Liu je na ideju za printanje velikih građevinskih projekata došao s kolegama prije desetak godina. Zamisao je bila cijelo gradilište pretvoriti u ogromni printer s velikim brojem automatiziranih strojeva koji bi besprijekorno radili zajedno. Printer su primarno razvili kao alternativu koja proizvodi manje otpada od rezanja i mljevenja dragocjenih materijala.
Neki arhitekti počeli su upotrebljavati ovu tehnologiju na zgradama, no svi dosadašnji projekti bili su maleni. Sjedište Dubai Future Foundationa, prve zgrade napravljene pomoću 3D ispisa, visoko je samo šest metara.
Umjetna inteligencija u dosadašnjim projektima imala je samo ulogu koordinatora. Kineski gradski inženjeri tako su u samo četiri godine izgradili drugu najveću branu na svijetu Baihetan. Zbog brze izgradnje kritičari projekta preispitivali su koliko je proces bio štetan za okoliš.
- Testiranje tehnologije u prijašnjim građevinskim projektima pokazalo je da bi pametni strojevi mogli posao obavljati bolje od ljudi, naročito u teškim i opasnim uvjetima - rekao je Liu. Nije odgovorio na pitanje o napretku brane Yangqu, no prema kineskim medijima posao je počeo krajem prošle godine u tibetanskoj autonomnoj prefekturi Hainan, u provinciji Qinghai.
3D gradilište funkcionirat će tako što će umjetna inteligencija 'rezati' računalni model brane u slojeve. Nakon toga projektu bi se dodijelio tim robota koji će slojeve dodavati jedan po jedan. Bespilotni bageri moći će prepoznati i utovariti materijal iz skladišta u flotu automatiziranih kamiona. Neke od njih pokretat će struja.
Središnja umjetna inteligencija izračunat će optimalnu rutu koju će kamioni slijediti i tako će pravi materijal završiti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Tamo će ih locirati robotski buldožeri i asfalteri te pretvoriti u sloj strukture brane. Automatizirani valjci taj će sloj pritiskati dok ne bude bio čvrst. Valjci će imati senzore koji će analizirati vibracije tla i druge podatke kako bi nadzirali kvalitetu gradnje.
Neće sve poslove u izgradnji brane obavljati strojevi. Iskopavanje kamenja s obližnjih planina obavljat će se ručno zbog složenosti zadatka.
Tim napominje da se ova tehnologija može koristiti i u drugim infrastrukturnim projektima, na primjer u izgradnji aerodroma i cesta.
Za South China Morning Post komentar je dao i građevinski znanstvenik koji je želio ostati anoniman zbog svoje uloge u tehničkoj evaluaciji velikih infrastrukturnih projekata.
- 3D tehnologija ima svoje granice, ali naći će više primjena u budućnosti. Ona ne može isprintati strukturu koja se sastoji od različitih materijala, na primjer armirani beton koji čine čelik i cement. No, vojska građevinskih robota može nadoknaditi nagli pad radnika uzrokovan niskim natalitetom - objasnio je.