POGLEDAJTE VIDEO

Incident Milorada Dodika na sudu, sutkinja izgubila strpljenje, nije moglo bez drame: ‘Da ustanem? Ali bole me leđa...‘

Moguća je kazna od šest mjeseci do pet godina i odlazak s dužnosti, odnosno, zabrana obnašanja istih

Milorad Dodik nakon izjašnjavanja o krivici u sudu BiH, dao izjavu novinarima.

 Antonio Balic/Cropix

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik u ponedjeljak se na Sudu BiH nije izjasnio o optužnici koja je protiv njega podignuta zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta ustvrdivši da ne razumije što u njoj piše i dodavši da vjeruje da je osuđujuća presuda već donesena.

Aktualni predsjednik Republike Srpske u sudnicu u Sarajevu je došao u pratnji odvjetnika, a ovaj rutinski proceduralni postupak pratio je veliki broj novinara dok je galerija u najvećoj postojećoj sudnici bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Među posjetiteljima su prevladavali Dodkovi simpatizeri i politički suradnici koji su tamo došli ako bi mu iskazali potporu i lojalnost.

image

Milorad Dodik nakon izjašnjavanja o krivici u sudu BiH, dao izjavu novinarima.

Antonio Balic/Cropix

Dodik nije želio ustati kada se trebao izjasniti o krivnji kazavši kako ne razumije optužnicu, a na isti način je postupio i Miloš Lukić, direktor Službenog glasnika RS koji je optužen zajedno s njim. Dodik se žalio kako ne može ustati "jer ga bole leđa", što je sutkinja Jasmina Ćosić Dedović ocijenila kao nepoštivanje suda.

Sukladno pravilima sutkinja je konstatirala kako su se i Dodik i Lukić izjasnili da nisu krivi pa ih sada čeka suđenje.

"Nisam razumio i shvatio na čemu je to (optužnica) zasnovano", izjavio je Dodik novinarima po izlasku iz sudnice žaleći se kako tamo nije bilo zastave RS te kako su mu pokušali "uvaliti optužnicu na latinici" a on traži da bude na ćirilici koju, kako tvrdi, jedino razumije.

Nakon ročišta Dodik je kazao kako državni sud i tužiteljstvo BiH smatra neustavnim i nezakonitim, a ponovo je bez argumenata tvrdio kako Christian Schmidt nema ovlasti visokog predstavnika i kako je njegovo djelovanje svedeno na pokušaj obračuna s RS.

Najavio je kako će se ipak braniti tijekom suđenja koje ga čeka iako vjeruje kako je osuđujuća presuda već donesena i to pod utjecajem američkog veleposlanika Michaela Murphyja kojega je nazvao "kretenom".

Moguća kazna od šest mjeseci do pet godina i odlazak s dužnosti

Dodika i Lukića Tužiteljstvo BiH podignulo je na temelju izmjena kaznenog zakona BiH što ih je 1. srpnja nametnuo Schmidt i po kojima je nepoštivanje i neprovođenje njegovih odluka postalo kaznenim djelom za koje se može dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.

image

Milorad Dodik nakon izjašnjavanja o krivici u sudu BiH, dao izjavu novinarima.

Antonio Balic/Cropix

Osuđujuća presuda znači i automatsku smjenu sa izabranih dužnosti odnosno zabranu njihova obnašanja.

Optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je o kolovozu, a Sud BiH potvrdio ju je 11. rujna. Bio je to rezultat činjenice da je Dodik potpisao ukaz, a Lukić naložio objavljivanje odluke o stupanju na snagu dva zakona što ih je potkraj lipnja donio parlament RS, a nakon čega ih je poništio Schmidt.

Spornim zakonima donesenim na Dodikov poticaj u RS-u su željeli blokirati provedbu presuda Ustavnog suda BiH kao i odluka visokog predstavnika.

Naredni korak je da Sud BiH kroz automatski sustav raspodjele predmeta odrediti suca koji će voditi proces i zakazati početak suđenja.

Nešto prije nego što se Dodik pojavio u sudnici u Sud BiH došao je njegov koalicijski partner i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić kako bi podnio zahtjev za pokretanje istrage protiv Schmidta.

Do je to strategije Dodikove obrane koja se temelji na tvrdnjama kako Schmidt nije zakonito izabrani visoki predstavnik jer to imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN pa on stoga, tvrde oni, nema ni ovlasti donositi obvezujuće odluke i nametati zakone.

Schmidta je 2021. za visokog predstavnika imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) kako je to bila i praksa i s njegovim prethodnicima, s tim da je ovoga puta, zbog blokada koje je nametnula Rusija, izostala formalna rasprava o tome na Vijeću sigurnosti UN.

Rusija otvoreno podupire Dodikova dugogodišnja nastojanja da se OHR zatvori, a zbog sukoba Moskve i Zapada nakon agresije na Ukrajinu ti su pokušaji postali znatno agresivniji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:41