Jedna je od glavnih tema rasprava uoči europskih izbora, koji će se održavati od 6. do 9. lipnja, kako zaštititi našu demokraciju. Ove će godine na birališta izaći ljudi u 50 zemalja – više od polovine stanovništva našeg planeta. Međutim, u svijetu je zamjetno i nazadovanje demokracije, a u nekim slučajevima i potpuno zastranjivanje u autokraciju. Zato moramo pozorno pratiti uzroke tih promjena, kao što su dezinformacije, i odlučno ih suzbijati strogim standardima vladavine prava, građanskim odgojem i medijskom pismenošću. Suprotno tim negativnim trendovima jedan nam važan faktor daje razloga za optimizam: to je građanski angažman mladih.
Na europskim izborima 2019. glasalo je 50,7 % birača, što je bio najveći odaziv u posljednjih 25 godina. O ulozi mladih u povećanju izlaznosti tada se nije puno raspravljalo, no udio glasača mlađih od 25 godina povećao se za punih 16 postotnih bodova, a onih u dobi od 25 do 39 godina za 14 postotnih bodova. Jasno je da su mladi imali golem utjecaj na izborima. Poručili su: budućnost Europe za nas je važna stvar!
S razlogom vjerujemo da će se taj trend nastaviti s ovogodišnjim izborima. U istraživanju Eurobarometra o mladima i demokraciji objavljenom 13. svibnja 26 000 mladih u dobi od 15 do 30 godina iz cijelog EU-a izrazilo je svoja stajališta o demokraciji, politici i o tome kako sami mogu utjecati na društvo. Čak 64 % mladih izjavilo je da namjerava glasati na predstojećim europskim izborima.
Naravno, to ne znači da će se svaka namjera realizirati, no sudeći po trendovima iz 2019. možemo očekivati da će mladi glasači i ove godine izaći na birališta. Kako to? Prije svega, dva od tri ispitanika smatraju da EU utječe na njihov svakodnevni život i svjesni su njegova doprinosa, bilo da je riječ o jedinstvenom tržištu, slobodnom kretanju, pravima potrošača, prehrambenim standardima ili provjerama u području zaštite okoliša.
No teme koje najviše brinu mlade pokazuju i koliko im je stalo do temeljnih vrijednosti EU-a. Najčešći su odgovori na pitanje što očekuju od Unije bili očuvanje mira (37 %), borba protiv siromaštva (34 %) i promicanje ljudskih prava (30 %).
Postoje pokazatelji i da su ti prioriteti povezani s vlastitim angažmanom mladih. Prema istraživanju je u posljednjih 12 mjeseci 64 % mladih sudjelovalo u aktivnostima organizacija mladih, što je znatno više nego 2022. Mnogi su i studirali (16 %) ili volontirali (12 %) u inozemstvu.
Angažman u organizaciji mladih znači i angažman u društvu. U mnogim slučajevima to omogućuje potpora iz programa EU-a kao što su Erasmus+ za obrazovanje i razmjene mladih ili Europske snage solidarnosti za volonterski rad. Tako se Estelle iz Francuske pridružila Europskim snagama solidarnosti u lokalnom obrazovnom centru u talijanskom gradu Macerata, a Elio iz Irske je za vrijeme studija u Bruxellesu stigao i volontirati u tom gradu.
Interes za izbore može potaknuti i svijest o tome da će njihov ishod odrediti EU-ov pristup rješavanju glavnih pitanja koja brinu mlađu generaciju, kao što su agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, situacija na Bliskom istoku, klimatske promjene i sve što dovodi u pitanje naš demokratski način života. Prema istraživanju više od dvije trećine mladih smatra da su obrazovanjem stekli digitalne vještine potrebne za prepoznavanje dezinformacija.
Rezultati općenito pokazuju da mlađa generacija želi utjecati na svoju sadašnjost i budućnost, ali i braniti demokraciju i ljudska prava.
Mladi su 2019. itekako utjecali na određivanje prioriteta Europske unije. Od 6. do 9. lipnja ponovno imaju priliku svojim glasom opravdati naše povjerenje u europski angažman sljedeće generacije.