KRIZA U DEŽELI

I Slovenska pučka stranka napustila premijerovu koaliciju: Janša ostaje s potporom samo trećine zastupnika

(FILES) A file photo taken on January 24, 2013 shows Slovenian Prime Minister Janez Jansa giving a press conference in Ljubljana a day after a junior partner from Slovenia's ruling coalition quit the center-right government, a move that strips the alliance of its majority and potentially pushes the country toward a political crisis. Jansa notified on February 1 the eurozone country's parliament he would take over the finance ministry temporarily after Janez Sustersic's resignation last week. Sustersic and Justice Minister Senko Plicanic resigned following their Civil List (DL) party's decision to quit Jansa's center-right five-party coalition. AFP PHOTO / JURE MAKOVEC
 AFP

LJUBLJANA - Slovenska pučka stranka (SLS) u ponedjeljak je, kako je i najavljivala, napustila vladajuću koaliciju premijera Janeza Janše, koja tako ostaje s potporom samo trećine zastupnika u parlamentu i polovicom ministara u odnosu na stanje kad je prije nešto više od godine dana počela djelovati.

"S današnjim danom stranka izlazi iz koalicije i prelazi u konstruktivnu oporbu" , izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik SLS-a Radovan Žerjav, dodajući da u skladu s time ostavku u vladi daju i dva ministra iz te stranke. Uz samog Žerjava, koji je u vladi bio ministar za gospodarstvo i tehnologiju, ostavku je dao i ministar za poljoprivredu i prostor Franc Bogovič. Izjave o ostavci odmah su dostavili i premijeru Janezu Janši.

Nakon Građanske liste (GL) Gregora Viranta te Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, SLS je treća stranka koja je u zadnjih mjesec dana napustila vladu, a njeni ministri dali ostavke.

Sve tri na to su se odlučile nakon odbijanja Janše da dade ostavku i ponudi kandidata za novog premijera kako bi se koalicijska vlada održala. Takvi su se zahtjevi triju stranaka pojavili nakon objave protukorupcijske komisije da je Janša zatajio više od 200.000 eura imovine u svojoj imovinskoj kartici, što on od početka afere negira tvrdeći da se radi o planskom pokušaju političke diskreditacije.

Dvije od stranaka koje su izašle iz Janšine vlade podupiru imenovanje nove prijelazne vlade koju će pokušati formirati Alenka Bratušek iz najjače oporbene stranke Pozitivna Slovenija (PS), čime bi se izbjegla opasnost prijevremenih izbora već za koji mjesec. Građanska lista i Demokratska stranka umirovljenika spremne su načelno ući u novu koalicijsku vladu koju bi vodila Bratušek, ako je parlament na izvanrednoj sjednici, predviđenoj za srijedu, izabere za mandatarku. Za izbor Bratušek treba najmanje 46 od 90 zastupničkih glasova. U slučaju da dobije potrebnu većinu, ona bi parlamentu morala predložiti sastav vlade.

Osim stranke Pozitivna Slovenija (PS) u toj bi vladi bili još Socijalni demokrati (SD) te Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i Građanska lista, no o tome bi nakon izbora Bratušek tek uslijedili pregovori i usklađivanja programa prijelazne vlade. Kroz to bi vrijeme Janšina vlada do izbora nove nastavila obavljati tekuće dužnosti, a Janša ostaje zadužen i za pregovore o Ljubljanskoj banci s Hrvatskom.

Nakon izlaska SLS-a iz Janšine vlade u njoj su sada dvije stranke koje u parlamentu imaju ukupno samo 30 zastupnika, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) te stranka demokršćanskog usmjerenja Nova Slovenija (NSI). Uz to, Janšina vlada sada nakon ostavke ukupno šest ministara na samoj je granici kvoruma da može donositi odluke. U punom sastavu imala je 13 članova (12 ministara i premijer), a sada je u njoj 6 ministara s punim ovlastima i premijer tako da vlada još uvijek ima natpolovični broj članova.

Dobije li Bratušek u srijedu većinu glasova potpore za sastav prijelazne vlade najkasnije u roku od 15 dana mora parlamentu predložiti listu kandidata. U roku od 3 do 7 dana predloženi kandidati za ministre moraju se predstaviti parlamentarnim tijelima. Nakon toga u roku od dva dana predsjednik matičnog parlamentarnog odbora šalje predsjedniku parlamenta mišljenje odbora o kandidatu.

Nakon što su svi kandidati potvrđeni u parlamentarnim tijelima o vladi kao cjelini mora glasovati parlament na plenarnoj sjednici. Računa se da je vlada imenovana i da može početi raditi ako je ministarska lista dobila natpolovičnu većinu glasova. U slučaju da neki ministri i ne dobiju potporu u odborima, vlada može početi raditi i ako je odobreno dvije trećine ministara. Ako iz bilo kojeg razloga mandatar za sastav vlade ne uspije sastaviti vladu on ili ona može vratiti mandat i tada se kreće u potragu za novim mandatarom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 03:01