HRVATSKA SRBIJI NIJE NAJVEĆI PROBLEM Beograd nema napretka u ključnim pitanjima vladavine prava i slobode medija

Iako se u vezi s procesom pregovora Srbije o članstvu u EU često u prvi plan stavlja ono što Beograd naziva “hrvatskom blokadom”, ta država ima brojne druge probleme u tom procesu koji u javnosti ostaju u sjeni.

Neki od tih problema spomenuti su u nacrtu izvještaja o Srbiji koji je sastavio njemački zastupnik David McAlister i o kojem će se prva rasprava održati u ponedjeljak na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta u Bruxellesu.

Rezerve i iz Bugarske

I prije nego što je ovaj draft izrađen, u Srbiji su već počeli najavljivati da bi to moglo biti nova prilika za, kako su oni najavljivali, “nove ucjene iz Hrvatske”, prejudicirajući čak i kakve će amandmane na ovaj izvještaj dati hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

Jutarnji je list imao uvid u nacrt izvještaja o kojem će se raspravljati u ponedjeljak, a nakon toga će zastupnici moći poslati svoje amandmane na taj tekst. Tada će se vidjeti kakve će amandmane predložiti hrvatski zastupnici i kolege iz drugih država. Iako su vlasti iz Srbije tvrdile da je “samo Hrvatska” u prosincu imala rezerve na otvaranje poglavlja o obrazovanju, takve je rezerve imala i Bugarska, što su predstavnici te države i javno potvrdili. Hrvatska je u međuvremenu povukla svoje rezerve, zadovoljna dogovorom koji su predstavnici Hrvatske u Srbiji postigli sa srbijanskom vladom.

U izvještaju koji je pripremio McAlister, uz uobičajeni uvod i podsjećanje na prijašnje izvještaje i referente dokumente nabrajaju se dosadašnji rezultati, poput gospodarskih reformi, dobre pripreme za pregovarački proces, spominju se i ozbiljni problemi, pogotovo na području pravosuđa, slobode medija, borbi protiv korupcije, parlamentarnih procedura.

U tekstu se navodi da, iako je “neki napredak” učinjen u području pravosuđa, “sudska neovisnost nije zajamčena u praksi”. U nacrtu izvještaja izražava se zabrinutost nedostatkom napretka u borbi protiv korupcije i traži od Srbije da pokaže jasnu privrženost da se bavi tim potanjem. U tom smislu se nabraja da se Srbiju poziva da implementira nacionalnu strategiju i akcijski plan protiv korupcije.

U nacrtu izvještaja McAlistera, u obliku prijedloga Rezolucije Europskog parlamenta, ponavlja se zabrinutost što “nije bilo napretka u poboljšanju situacije u vezi sa slobodom izražavanja i medija”. “Ponavlja da su prijetnje, nasilje i zastrašivanje novinara i dalje zabrinjavajuće; poziva vlasti da istraže bilo koji slučaj napada na novinare i medije; poziva na punu implementaciju Zakona o medijima: podvlači potrebu za potpuno i transparentno vlasništvo medija”, stoji o dokumentu.

Prava nacionalnih manjina, o kojima su poseban interes u Vijeću EU iskazale Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, područje su gdje Europski parlament vidi napredak i pozdravlja usvajanje akcijskog plana, kao i dekreta o uspostavi fonda za nacionalne manjine, ali poziva na punu implementaciju. Od Srbije se traži zaštita prava manjina u obrazovanju, uporabi jezika, sudjelovanju u javnoj administraciji i pristup medijima i vjerskim obredima na manjinskim jezicima.

Autonomija Vojvodine

Zanimljivo je da se Srbiju poziva da “ne slabi autonomiju Vojvodine” koja svojom raznovrsnošću pridonosi identitetu Srbije. Vojvodina održava visoku razinu zaštite manjina, a međuetnička situacija ostaje dobra; naglašava da se autonomija Vojvodine ne treba slabiti i da se zakon o izvorima Vojvodine mora usvojiti bez daljnjih kašnjenja, kako je određeno Ustavom”.

Srbiju se poziva na punu suradnju s Haaškim sudom, da nastavi raditi u smjeru otkrivanja sudbine nestalih. Kao “stvar za ozbiljnu zabrinutost” spominje se imenovanje tužitelja za ratne zločine jer je mandat bivšem završen još u prosincu 2015. godine, a novi još nije imenovan.

Srbija je dobila pohvale za odnose prema susjedima i ulozi u regiji, a začudo posebne pohvale je dobila za odnose s Albanijom. Odnosi s Hrvatskom ne spominju se posebno, ali se naglašava da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebala imati odlučujući utjecaj na pristupni proces. Europski parlament je pozvao Srbiju da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku prilagodi s onom Europske unije, uključujući i politiku prema Rusiji. Srbiju su pozvali da nastavi normalizaciju odnosa s Kosovom.

S političkog gledišta, ovaj je izvještaj prilično pozitivno intoniran za Srbiju, ali spomenut je suštinski problem koji će još dugo biti ozbiljna prepreka Srbiji na putu prema EU. Zanimljivo je da će isti dan u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta biti rasprava i o izvještaju za Kosovo, čiji je nacrt pripremila Ulrike Lunacek. Tim se dokumentom traži da pet država EU koje nisu priznale Kosovo to učine što prije, a od Srba na Kosovu da se integriraju u politički život Kosova i u svom djelovanju budu neovisni od Beograda.