HONG KONG TONE U KAOS Brutalne tučnjave na ulicama, ljudi umiru, ekonomija sve lošija

Počelo je kao mirni prosvjed protiv najavljenog zakona o izručenju, a razvilo se u najveće demonstracije kojima se kraj ne nazire tako skoro. Hong Kong je ušao u 24. tjedan masovnih prosvjeda i blokade javnog prijevoza, obrazovnih ustanova i gotovo svih javnih službi.

Val nezadovoljstva prelio se ulicama Hong Konga 9. lipnja, kad je gotovo milijun ljudi iskazao nezadovoljstvo zbog planiranog uvođenja kontroverznog zakona o izručenju Kini. Prema tom prijedlogu zakona, vlasti Hong Konga mogle bi izručiti osobe kopnenoj Kini u kojoj su sudovi pod kontrolom Komunističke stranke. No, prvo treba objasniti zašto Hong Kong taj prijedlog smatra nedopustivim. Naime, Hong Kong je bivša britanska kolonija koja od 1997. godine pripada Kini po načelu “jedna zemlja, dva sustava”.

Kineski obruč

Danas je ona, prema deklaraciji dogovorenoj 1984. godine između bivše britanske premijerke Margaret Thatcher i kineskog vođe Deng Xiaopinga, posebna administrativna regija Narodne republike Kine i takva bi trebala ostati do 2047. godine. Trebao bi imati vlastitu zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast te za razliku od Kine, dopuštati slobodu govoru, korištenje interneta i javna okupljanja. Međutim, sloboda koja bi im trebala biti osigurana, postajala je sve tanjom, a građani su osjećali kako se kineski obruč sve više steže.

Povod za prijedlog zakona o izručenju bio je slučaj muškarca iz Hong Konga koji je optužen da je zadavio svoju trudnu djevojku dok su bili na Tajvanu i potom pobjegao u Hong Kong kako mu se ne bi sudilo. Ali, mnogi građani Hong Konga osjetili su strah da bi taj zakon mogao biti zloupotrijebljen protiv svih onih koji misle i djeluju drukčije od kineske vlade. I tako je sve počelo. Prosvjednici su uzeli u ruke zviždaljke i transparente, odjenuli se u crno (neformalna uniforma demonstracija) i marširali ulicama.

Međutim, kako je policija umjesto riječima počela odgovarati suzavcima, vodenim topovima i gumenim mecima, tako je i dio prosvjednika zamijenio način izražavanja nezadovoljstva - izvadili su palice, boce, cigle, kišobrane, lukove i strijele. Umjesto jednog, poslali su pet zahtjeva - ukidanje zakona o izručenju, provođenje neovisne istrage o brutalnosti policije tijekom demonstracija, prestanak nazivanja prosvjednika “pobunjenicima”, amnestija pritvorenih prosvjednika i univerzalno pravo glasa.

Eskalacija

Predsjednica vlade Carrie Lam, koju optužuju da je produžena ruka Pekinga, u međuvremenu je ispunila jedan zahtjev (onaj o izručenju), ali prosvjednici su shvatili da više nije riječ o borbi protiv lokalnih vlasti. Shvatili su da je vrijeme za “sad il’ nikad” i krenuli u povijesnu borbu protiv Kine. Na ulice je izašlo više od dva milijuna ljudi i tako svaki vikend. S vremenom se činilo da se prosvjedi stišavaju, ali sve je eskaliralo kad je 8. studenoga umro student Alex Chow. Prosvjedi su postali nasilniji.

Zrakom su letjeli improvizirani Molotovljevi kokteli, a strani studenti morali su bježati iz kampusa jer su im sobe preotete ili zapaljene. Tjedan dana nakon toga, 70-godišnjak je umro nakon udarca ciglom, policija je upucala 21-godišnjaka živim metkom, a 57-godišnjak je zapaljen nakon svađe s demonstrantima.

Vlasti Hong Konga više nisu sigurne ni izvan zemlje. Ministrica pravosuđa Teresa Cheng gurnuta je u Londonu na pod i provodi se istraga protiv prosvjednika. Posljednje brojke govore ovako - održano je više od 400 demonstracija, više od 3500 osoba je uhićeno, ozlijeđeno je 300 policijskih službenika, a u javnim bolnicama je završilo 1235 prosvjednika, prenosi AP.

Brojka ozlijeđenih je puno veća, upozoravaju liječnici u privatnim bolnicama koji napominju da je k njima došlo najmanje 500 osoba zbog prijeloma kostiju ili iskašljavanja krvi izazvanog udisanjem dima. - Društvo je gurnuto na sam rub propasti - rekao je jedan policajac, prenosi Economist. “Hong Kong klizi prema propasti zvanoj terorizam”, negativističko su prognozirale lokalne vlasti.

Osim potpunog prekida uobičajenog života, Hong Kong se našao u dosad najvećoj ekonomskoj krizi. Gospodarstvo je palo za 3,2 posto u razdoblju od srpnja do rujna u usporedbi s istim razdobljem prošle godine te je vlada proglasila recesiju, prvu u posljednjem desetljeću. Iako je teško predviđati što bi se moglo događati, postoji nekoliko izglednih scenarija. Zasad je najvjerojatnije da će policija uhititi glavne organizatore prosvjeda, “pustiti” da se prosvjedi stišaju sami od sebe i naposljetku prekinu.

Scenariji

Drugi scenarij uključuje izravnu intervenciju Kine, odnosno slanje kineske vojske koja bi “stabilizirala situaciju”. Ovaj rasplet događaj manje je izgledan, ali i dalje nije isključiv. Najmanje izgledno je da će Kina udovoljiti svim zahtjevima prosvjednika, odnosno dati im potpunu demokraciju i neograničeno glasovanje u odabiru čelnika i parlamenta.