Pomalo umorni od glasovanja, Francuzi su danas, svega pet tjedana nakon predsjedničkih izbora, unatoč prohladnom i kišnom vremenu ponovno izašli na birališta. - Da, umorni smo od glasovanja, vrijeme je da se počnu provoditi konkretne mjere - rekla nam je 63-godišnja Nadine koja, kao i mnogi Francuzi, ipak ne propušta dati glas svom kandidatu, bez obzira na obaveze, vrijeme ili zasićenost izborima.
Slab izlazak
- To je naša dužnost. Francuzi su poznati da se stalno žale, a ako se već žalimo, onda najmanje što možemo jest izaći na birališta i pokušati izabrati one na koje ćemo se najmanje žaliti - rekao je njezin suprug Bernard. Izborima se ipak mnogi od 46 milijuna birača jučer nisu odazvali. Do podneva je izašlo tek nešto više od 21 posto birača, a očekivalo se da ukupna stopa neće premašiti 60 posto, što je znatno niže nego na nedavnim predsjedničkim izborima, kada je glasovalo 80 posto Francuza.
Drugi krug
- Ima previše kandidata, pomalo smo zasićeni njihovim obećanjima, jednostavno nismo znali za koga glasovati, no sigurno ćemo glasovati u drugom krugu kada se malo raščisti situacija - rekao nam je bračni par u 15. pariškom arondismanu. - Ovi su izbori bitno drugačiji od dosadašnjih i puno manje gledamo stranke koje kandidati predstavljaju, a puno više programe koje su istaknuli, a koji se prije svega odnose na jedinice koje predstavljaju.
Ukupno se na izbore za Donji dom francuskoga parlamenta ili Nacionalnu skupštinu kandidiralo 6603 kandidata, na svako od 577 zastupničkih mjesta pretendira čak 11 kandidata. Tako velik broj kandidata ne iznenađuje jer je riječ o vrlo atraktivnim pozicijama za koje će, uz brojne druge povlastice poput auta s vozačem, besplatnih avionskih karata u prvoj klasi, biti plaćeni oko šest tisuća eura neto mjesečno.
Da bi već u prvom krugu osigurali svoje mjesto u Nacionalnoj skupštini, kandidati moraju osvojiti više od 50 posto glasova. Ako nitko ne dobije 50 posto, oni koji imaju barem 12,5 posto glasova, nastavljaju utrku u drugom krugu za tjedan dana.
Socijalistička stranka ne krije da nakon pobjede na predsjedničkim izborima očekuje pobjedu i na parlamentarnim izborima. Iako priželjkuju apsolutnu većinu, socijalisti će vrlo vjerojatno biti primorani na koalicije, prije svega sa strankama sličnih programskih orijentacija. Podršku će vjerojatno tražiti u kandidatima Europske ekološke stranke, a ne bude li im to dovoljno, morat će koalirati i sa strankama krajnjeg lijevog fronta. No, u tom bi slučaju prilikom izglasavanja pojedinih zakona mogli naići na velike probleme s obzirom na to da je njihov predsjednik Jean-Luc Mélenchon prije svega protiv ekonomskoga liberalizma i Lisabonskoga sporazuma, ali i za značajnije povećanje minimalnih primanja od onog koji je najavila nova vlada premijera Jean-Marca Ayraulta.
I sam francuski predsjednik François Hollande pozvao je građane da svoj glas daju strankama ljevice jer “ako Socijalistička stranka ne bude imala većinu u parlamentu, neću moći voditi zemlju u promjene koje Francuzi od mene očekuju i traže”, poručio je i dodao da od građana traži “čvrstu, solidnu i koherentnu” podršku.
Svađe u UMP-u
Ako ne osvoji većinu, teoretski bi moglo doći i do raspuštanja vlade, odnosno kohabitacije u kojoj bi predsjednik i premijer bili iz suprotstavljenih stranaka. No, s obzirom na to da su nakon Sarkozyjeva odlaska s čela UMP-a u glavnoj opozicijskog stranci počela velika previranja i borba za prevlast između trojice najistaknutijih članova - Françoisa Fillona, Jean-Françoisa Copéa i Alaina Juppéa - teško da mogu osvojiti više nego što im predviđaju ankete.
Porez od 75 posto za one koji godišnje zarade milijun eura
Predsjednička kampanja de facto se posljednjih tjedana nastavila. Malo je toga konkretno napravljeno, ali je puno toga obećano. Intenzivno se najavljuje realizacija nekih od temeljnih obećanja iz Hollandeove kampanje, prije svega mirovinska reforma prema kojoj bi se trebala otvoriti mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sa 60 umjesto sa 62 godine. No, ta se mjera odnosi samo na one s dugim radnim stažom i direktno dira oko 110 tisuća zaposlenika. Od ostalih mjera Hollande je nedavno najavio i povećanje minimalne plaće koja u Francuskoj trenutačno iznosi nešto više od 1000 eura mjesečno (neto iznos), no pritom će se paziti da se ne destabiliziraju posebno male i srednje tvrtke, a s obzirom na krizom zahvaćene uvjete poslovanja. Najavljeno je i povlačenje francuskih vojnika iz Afganistana, a u srpnju ili kolovozu trebalo bi stupiti na snagu i povećanje poreza. Uvodi se nova porezna stopa od 75 posto za one čiji prihodi godišnje prelaze milijun eura. Nakon primjene te mjere očekuje se pravi egzodus francuskih bogataša u susjedne zemlje s povoljnijim poreznim sustavima, prije svega Belgiju, ali i Veliku Britaniju.
Glasovi za odabrane u kuvertama
Francuski sustav glasovanja drugačiji je od onoga u Hrvatskoj. Nakon što glasačku karticu o pravu na glasovanje dobiju poštom, građani s pravom glasa u Francuskoj izlaze na biralište na koje su upisani. Na stolu ispred komisije poredani su svi glasački listići, a svaki listić sadrži ime samo jednoga kandidata. Birači sa stola uzimaju sve listiće, odnosno sva imena, i tek u kabini stavljaju u kuvertu jedan odabrani listić, dok ostale bacaju. Nakon što je komisija potvrdila ime glasača, kuverta s odabranim listićem, odnosno kandidatom ubacuje se u glasačku kutiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....