AFERA CAMBRIDGE ANALYTICA

HOĆE LI POLITIČKI MARKETING VIŠE IKADA BITI ISTI? Privatni izvođači za provođenje hibridnog rata? Zastrašujuće...

Alexander Nix, sad već bivši direktor Cambridge Analytice
 REUTERS

Direktori tvrtke za analizu podataka Cambridge Analytica, a među njima i Alexander Nix, koja je surađivala s ljudima iz Trumpove predsjedničke kampanje i kampanje za Brexit, skrivenom su kamerom uhvaćeni kako se hvale da političare mame u “slatke klopke” prostitutkama iz Ukrajine, da javnim dužnosnicima nude mito te da koriste bivše špijune kako bi o političkim protivnicima svojih klijenata skupili što je moguće više gadosti.

I cijeli svijet se počeo zgražati nad time što rade jer to je nešto što prosječni čitatelj, pa i novinar, danas može razumjeti kao neprihvatljivo staro ponašanje u današnjem svijetu kojim dominiraju društvene mreže, prije svega Facebook koji i u Hrvatskoj dnevno koristi više od milijun ljudi.

Rent-a-CIA

Ali toga je bilo oduvijek, čemu se sada čudimo? Sve navedeno je tipično za tajne službe koje iz bilo kojeg razloga žele utjecati na javnost ili izbore u nekoj zemlji. Da, radi se od hibridnom ratovanju, tome fenomenu modernog svijeta, kada koristite tehnologiju, lažne vijesti i mnogo toga što je upitne zakonitosti da bi utjecali na određene javnosti. Neobično je da to nude privatni izvođači, koji su na ovaj način potvrdili da se na određen način radi o de facto privatnoj tajnoj službi poput CIA ili Mi6, nekoj vrsti plaćenika “rent-a-CIA” kompanije prema riječima jednog od njihovih bivših zaposlenika.

Opasno je što kao privatna kompanija, realno nemaju nikakvih ograničenje ako žele preći crtu, koju su očito odavno prešli. I neobično je da to nudi firma koja se predstavlja kao izborni savjetnik. Iako možda i nije - je li često upravo političar taj koji je spreman učiniti bilo što samo kako bi dobio izbore? Uzmeš kompaniju koja kaže da može sve to riješiti, da imaju čarobni štapić, iskrcaš puno keša i čekaš čaroliju da odradi svoje. Nažalost u ovom slučaju, ima svega toga pomalo.

Mi u našem poslu izbornih savjetnika pomažemo dobiti izbore temeljem znanja i iskustva kojim raspolažemo, ali nikad nismo nudili da “sredimo” izbore negdje jer jednostavno to niti smo mogli niti željeli. No, društvene mreže i nove tehnologije su omogućile utjecaj koji bi mnogi poželjeli i tu dolazimo do prave priče oko Cambridge Analytice. Možda su pali na takovom klišeu iz filmova o Jamesu Bondu poput ukrajinskih prostitutki, ali to ne zabrinjava. Zabrinjava snaga kojom su raspolagali ili još raspolažu i koju danas još nitko ne kontrolira. A sve na bazi naših osobnih podataka, koje smo dragovoljno dali Facebooku, a oni ih nisu dovoljno zaštitili od zloporaba.

Nije baš besplatno

Sve je krenulo na Centru za psihometriju sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji. Skupina istraživača je istraživala korelaciju između svega onog što lajkate na Facebooku i psiholoških profila ljudi podijeljenih u model poznat još od 80-ih pod nazivom O.C.E.A.N. (Openness/otvorenost - koliko je neka osoba otvorena za nova iskustva, Conscientiousness/savjesnost - je li osoba sklona planiranju, navikama, ustaljenom redu, Extraversion/esktrovertnost - koliko je osoba društvena, Agreeableness/suglasnost - je li osoba sklona slaganju sa stavovima okoline iako su drugačiji od osobnih stavova i Neuroticism/neurotičnost - koliko je osoba sklona brigama).

No, da biste uplovili u ocean, potrebno je ispuniti psihometrijski test i za to ste naravno morali dati privolu. Istraživači su se dosjetili kombinirati testove ličnosti i Facebook podatke jer su shvatili da smo vrlo skloni dati puno podataka ako nam zauzvrat kroz test osobnosti na Facebooku kažu kakva smo ličnost. Besplatno.

No, je li testiranje stvarno bilo besplatno i bez posljedica? Nažalost, plaćali smo ustupanjem osobnih podataka, iako često nismo znali do koje mjere. Ulaskom u takvu anketu često smo davali privolu da istraživači pristupe našem Facebook profilu, kao i onom naših prijatelja, što najčešće nije problem ako se to ne koristi izvan namjene za koju ste dali privolu.

Računalni model je utvrdio da vas računalo već nakon obrađenih 10 vaših izbora/lajkova na društvenim mrežama bolje poznaje od kolege s kojim radite, nakon 60 bolje od prijatelja, a nakon 250 bolje od supružnika. Zabrinjavajuće koliko toga o sebi otkrivamo, a da nismo niti znali da to radimo i da to netko može pratiti. Sve je to pošle godine na Danima komunikacija u Rovinju detaljno objasnio Vesselin Popov s istog instituta, a njegova prezentacija je i dan-danas dostupna na stranicama konferencije.

Tajno oružje

Dakle istraživači, uz naš pristanak i dozvolu Facebooka mogu o nama doznati više nego vlastiti supružnici. Zastrašujuće, zar ne? Sve to pod uvjetom da je povijest vašeg profila naravno otvorena/javna za računala koja ih pretražuju, a to vrijedi za većinu profila. Malo tko zatvara objave iz svoje prošlosti na društvenim mrežama na samo privatno i tu konačno na svoje dolaze oni koji kažu ne želim imati Facebook profil. I imaju pravo sada kad znamo kakve su sve manipulacije moguće.

I tu dolazimo do tajnog oružja Cambridge Analytice. Nisu problem ukrajinske prostitutke i izbori u Nigeriji. Oni su došli do tih podataka. Navodno su nezakonito dobili više od 50 milijuna profila ljudi od istraživača kojima je Facebook dao pristup samo zbog znanstvenog istraživanja te potom na tome razvili svoje baze podataka. Financirani neograničenim količinama novca pobornika Trumpa ili pak Rusa mogli su ciljati dobro promišljene kampanje na ovih pet ranije spomenutih profila i tiho, bez da itko zna, uvući se u vaš mozak i između objava na Facebooku utjecati na to što čitate, radite i na kraju odlučujete.

A da toga nitko u tom trenutku nije bio svjestan. Zastrašujuće zar ne? I to nije sve. Utvrdili su npr. da postoje uzorci da ljudi kojima se sviđala stranica “Mrzim Izrael” istodobno preferiraju Nike i KitKats, a sve to omogućuje jako precizno mikrociljanje oglasima. Što je posve legalno, no upitno je kako dolazite do podataka koga naciljati. A Facebook nije bio svjestan što mu se događa iza leđa. Ili su pak okretali glavu…

Koga lajkate?

Znam, prvo ćete promisliti - idem izbrisati Facebook profil - može pomoći, ali vas sigurno već imaju negdje pohranjene, kao i slike vaše žene i djece i drugih najdražih. U svakom slučaju, jako dobro promislite koga i kako lajkate sljedeći put na društvenim mrežama. Otkrivate o sebi puno više nego što mislite da dajete. A to znaju i mnogi za koje ne bi htjeli da znaju. I zato Mark Zuckerberg, direktor i osnivač Facebooka, ovih dana ima puno veći problem nego što je ikad mogao pomisliti, a kompanija je preko noći izgubila 50 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

*autor je posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za strateško savjetovanje i izborni savjetnik, član Europskog društva političkih komunikatora

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:38