Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH podnio je kaznenu prijavu protiv članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH tereteći ih za omogućavanje fiktivnih prijava bošnjačkih birača u hrvatska područja u Mostaru i krivotvorenje izbornih rezultata te druge malverzacije čime je narušen kredibilitet izbora.
U pismu upućenom zapadnim diplomatama predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović izvijestio je o podnesenoj kaznenoj prijavi državnome Tužiteljstvu BiH protiv vodstva sedmeročlanog SIP-a.
"Umjesto da zajedno proslavimo dan mostarskih izbora kao praznik demokracije, svjedočili smo nedopustivim zloporabama i besprizornoj krađi, tj. udruženom kriminalnom djelovanju državne institucije Središnjeg izbornog povjerenstva i bošnjačkih političkih subjekata koji su svojedobno u tu instituciju instalirali svoje stranačke poslušnike", stoji u Čovićevu pismu.
Pri tome je pojasnio kako se članove SIP-a u kaznenoj prijavi tereti za zloporabe položaja i nesavjesnog rada u službi time što su svjesno omogućili fiktivne promjene prebivališta stotina bošnjačkih birača u izborna područja s hrvatskom većinom. Na taj je način, tvrdi HNS BiH, SIP omogućio krivotvorenje izbornih rezultata u tri izborna područja s hrvatskom većinom. Ovu instituciju se smatra odgovornom i za špekuliranje s kvalitetom glasačkih listića i izbornog materijala budući su se kod provjere glasova utvrdile brojne nepravilnosti. SIP-u BiH zamjera se i organizirano izbjegavanje glasovanja za osobe oboljele od Covid-19 na dan izbora, izbjegavanje objavljivanja konačnih izbornog rezultata čak deset dana nakon što su održani.
HNS BiH je u kaznenoj prijavi problematizirao i činjenicu da su lokalni izbori za Mostar izdvojeno održavali od ostatka zemlje kao i svjesno zakazivanje izbornog procesa u predbožićno i božićno vrijeme.
Čović je u pismu voditelju Izaslanstva Europske unije u BiH Johannu Sattleru, visokom predstavniku Valentinu Inzku, američkom veleposlaniku Ericu Gordonu Nelsonu i voditeljici Misije OESS-a Kathleen Kavalec istaknuo kako bi legaliziranje krivotvorenja izbornih rezultata u Mostaru moglo poremetiti hrvatsko-bošnjačke odnose.
"Ne trebam posebno naglašavati koliko je opasno i drsko u gradu koji je primjer postkonflitkne lokalne sredine koja zahtijeva uvijek brižan i delikatan pristup, balans i ravnotežu poduzimati takve radnje koje destabiliziraju odnose i unose nemir između Hrvata i Bošnjaka", naveo je.
Izrazio je očekivanje da će međunarodni dužnosnici nastaviti pomno pratiti nastavak izbornog procesa, ali i vjerojatno pravosudne postupke kako bi se ispravila nepravda i spriječila daljnja zloporaba izbornog procesa u Mostaru.
Sredinom prošloga tjedna Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Mostaru započelo je provjere prijeve zloporaba s fiktivnim prijavama birača.
Istodobno SIP je u srijedu objavio i konačne rezultate s redovitih biračkih mjesta na lokalnim izborima u Mostaru održanih 20. prosinca, dok se još uvijek čekaju glasovi poslani poštom.
Po tim rezultatima HDZ BiH je pobjednik lokalnih izbora s osvojenih 18.828 glasova, slijedi bošnjačka koalicija koju predvodi SDA s 15.942 glasa. U gradskome vijeću svoje predstavnike imat će i BH blok kojega čine SDP BiH i Naša stranka, Hrvatska republikanska stranka te srpska lista 'Ostajte ovdje'. Mostarski gradonačelnik bira se među izabranih 35 vijećnika. Predviđena su tri kruga glasovanja. Ukoliko u prva dva kruga nijedan od kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu, u trećem je dovoljno osigurati običnu većinu. Zasad su hrvatske i bošnjačke stranke istaknule dva liječnika, ravnatelja Doma zdravlja u Mostaru dr. Marija Kordića te ravnatelja bolnice u Mostaru dr. Zlatka Guzina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....