Američki predsjednik Joe Biden namjerava do kraja dana održati videokonferencijski sastanak s europskim liderima o stanju u Ukrajini, nakon što su iz SAD-a stigle poruke kako bi ruska invazija na Ukrajinu mogla uslijediti svakog trenutka.
Europski lideri raspravljat će kako je najbolje odgovoriti na činjenicu da Rusija gomila vojne snage na granici sa Ukrajinom. U isto vrijeme, Moskva negira da će u dogledno vrijeme pokrenuti bilo kakvu vojnu akciju, javlja BBC.
SAD u to ne vjeruje te je preventivno naredio povlačenje diplomatskog osoblja i članova njihovih obitelji iz ukrajinske metropole Kijeva, a svojim državljanima koji su ostali u Ukrajini preporučili su da napuste zemlju. Ukrajina smatra kako je takva reakcija bila nepotrebna i preuranjena, što smatra i velik dio država Europe.
Biden bi na videokonferenciji trebao razgovarati s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, talijanskim premijerom Marijom Draghijem, poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom kao i liderima Europske unije Ursulom von der Leyen i Charlesom Michelom.
Johnson je ranije u ponedjeljak upozorio kako mračna saznanja obavještajnih službi uključuju scenarij u kojem Rusija planira brzinski udar na Kijev.
- Podaci su vrlo jasni, oko 60 ruskih vojnih postrojbi nalazi se na ukrajinskoj granici, plan za brzinski, munjevit rat je više nego očigledan. Moramo Rusiji jasno dati do znanja da bi to bio katastrofalan potez - kazao je.
Velika Britanija također je počela povlačiti svoje diplomatsko osoblje, oko polovice ukupno zaposlenih u ukrajinskoj metropoli. Sve se događa dan nakon što je britansko ministarstvo vanjskih poslova optužilo Moskvu da pokušava na čelo ukrajinske vlade dovesti proruskog političara. Radi se o bivšem zastupniku Jevhenu Murajevu koji je te optužbe nazvao besmislicama, a rusko Ministarstvo vanjskih poslova to je nazvalo "cirkularnom dezinformacijom".
Svijet sa zabrinutošću promatra i obostrano naoružavanje. Tako je tijekom vikenda u Ukrajinu stiglo više od devedeset tona američke vojne opreme, streljiva i naoružanja. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je kako je američka vlada poduzela niz koraka kojima je cilj ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da mu nije dobra ideja napasti Ukrajinu. Prema izvješćima svjetskih medija, SAD namjerava poslati od tisuće do pet tisuća vojnika na istok Europe te na Baltik, kako bi bili protuteža ruskim snagama. Članice NATO saveza, uključujući Dansku, Španjolsku, Bugarsku i Nizozemsku već su poslali borbene zrakoplove i ratne brodove u okolicu kriznog područja kako bi osigurali mir. Kada se Blinken prošlog tjedna susreo s ruskim inoministrom Sergejem Lavrovom u Švicarskoj ruski je ministar izrazio nadu kako će se tenzije spustiti.
Diplomatski pregovori nisu urodili plodom, a ruska valuta rublja drastično je pala u vrijednosti. SAD i saveznici najavili su nove ekonomske sankcije ako ruska vojska nastavi napredovati prema Ukrajini.
Službeno je Kremlj poručio kako na NATO gleda kao na sigurnosnu prijetnju te traže jamstva da se savez neće proširiti istočno, uključujući Ukrajinu. SAD odgovara kako nije tema NATO, nego ruska agresija. Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg odbio je ruske argumente tvrdeći kako savjet postoji "kako bi branio pravo svake nacije da odluči kojoj organizaciji želi pristupiti".
BBC podsjeća kako je Rusija 2014. anektirala Krim. Nakon što su ruske vojne snage zauzele poluotok, stanovnici su na referendumu, kojeg Zapad i Ukrajina smatraju ilegalnim, izabrali Rusiju. Proruski pobunjenici kontroliraju i područja na istoku Rusije. Sukob je dosad uzeo 14.000 života, a mirovni dogovor iz 2015. daleko je od primjene.