TAJNI PLAN

Grčka za dva tjedna izlazi iz eurozone?

Prošloga ljeta dramatična financijska kriza buktila je već u lipnju, kada je čitav svijet s grčem u želucu promatrao hoće li Grčka uspjeti smanjiti državnu potrošnju i dobiti novu tranšu financijske pomoći.

Ovoga ljeta kriza se ponavlja, ali u puno nezgodnijem obliku i puno nezgodnijem trenutku, i gotovo je sigurno da će izazvati novi val panike, a vrlo vjerojatno i izlazak Grčke iz zone eura (relevantne objavljene procjene govore i o vjerojatnosti većoj od 90 posto), te početak raspadanja valute eura kakvu sada poznajemo. Financijski eksperti koji raspravljaju na forumu američkog investicijskog portala Seekingalpha, i koji su do sada u svojim procjenama i prognozama bili u pravu, upozoravaju da će se i ogluha Grčke na međunarodne dužničke obveze (popularno rečeno - bankrot) te napuštanje eura dogoditi naglo, bez posebne najave i priprema, baš kao i svi državni bankroti u povijesti.

A evo i što je poseban problem ovoga ljeta. Dana 20. kolovoza, prema podacima Dow Jones Newswiresa, Grčka mora iskupiti svoju eursku obveznicu nominale 3,1 milijardu eura, ukupne vrijednosti (obveznica plus kupon) 3,79 milijardi eura. Grčka taj novac nema!

EU na godišnjem

Obveznicu u svom portfelju drži Europska centralna banka (ECB) i, prema Dow Jonesu, europski dužnosnici već su neformalno pustili glas da će pomoći Grčkoj da iskupi obveznicu. Ali, čitava Europska unija cijeli će kolovoz biti na godišnjem odmoru, sve će institucije imati ljetnu stanku i u njima će raditi samo dežurne službe. A Grčkoj će, najkasnije za 15-ak dana, netko trebati ili otkupiti novu seriju obveznica, ili odobriti mostni kredit od gotovo četiri milijarde eura, a za sada se ne vidi tko bi to mogao biti ni po kojoj cijeni.

Prema informaciji Europoliticsa od 26. lipnja, ECB je prestao uzimati grčke državne obveznice kao kolateral za odobravanje kredita (emisije eura) europskim poslovnim bankama nakon što je 20. lipnja istekao njegov sporazum s europskim kriznim fondom EFSF-om.

U petak je predsjednik ECB-a Mario Draghi - u stilu predsjednika američkog FED-a Bena Bernankea - rekao da će “učiniti sve“ za spas eura, što je donekle smirilo tržište i spustilo prinose na španjolske i talijanske državne zadužnice te povećalo vrijednost eura prema dolaru. No, tome da ECB izravno financira posrnule europske države tiskanjem neograničenih količina svježega novca oštro se protive Nijemci i njihova Bundesbanka, osobito financiranju Grčke.

S predsjednikom Bundesbanke, koja nema pravo veta, ali kao najveći dioničar ima u ECB-u i najveći utjecaj, Draghi bi se trebao susresti prije sljedećeg sastanka Vijeća guvernera ECB-a 2. kolovoza.

Dodatna pomoć

No, i Michael Meister, bliski suradnik kancelarke Merkel i zamjenik šefa njemačkog parlamenta, rekao je u petak Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitungu da “Grčka ne bi trebala dobiti dodatnu financijsku pomoć jer grčka vlada nije u stanju provesti promjene”.

Danas, u ponedjeljak 30. srpnja trebali bi se nastaviti i pregovori grčke vladajuće koalicije o daljnjem smanjenju državnih rashoda za novih 11 milijardi eura u sljedeće dvije godine. Vrlo je indikativno da koalicija, koja je na vlast i došla upravo s programom ispunjavanja obveza danih međunarodnim financijskim spasiteljima, prošloga tjedna nije uspjela postići taj sporazum, unatoč posjetu i potpori predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, koji je došao u Atenu.

Zadnja tranša pomoći

Rezanje proračunskih troškova za nešto više od 11 milijardi eura uvjet je da Grčka dobije zadnju tranšu financijske pomoći u iznosu od 31,3 milijarde eura od “trojke” - Europske Unije, ECB-a i MMF-a.

“Trojkina“ skupina analitičara stigla je također u Atenu u utorak 24. srpnja, no njezino izvješće neće biti gotovo prije listopada, pa je to ujedno najskoriji rok do kojega bi Grčka mogla dobiti novac za isplatu plaća i penzija iz proračuna, te iskupljivanje dospjelih obveznica - dakako, ispuni li prije toga preuzete obveze.

No, već sada je posve jasno, i grčka vlada to ne krije, da zemlja ne može održati svoja obećanja, dijelom zbog vremena izgubljenog na ponavljanje izbora i formiranje vlade, a još više zbog nesuglasica u zemlji. Stoga američki stručnjaci pompozne objave francuskog predsjednika Hollandea, njemačke kancelarke Merkel i Marija Draghija o spašavanju eurozone po svaku cijenu smatraju običnim “junačenjem”.

Grčka pokreće val državnih bankrota

U ovoj godini i grčki BDP smanjuje se za sedam posto, nakon podjednake kontrakcije lani, pa će Grčkoj postizanje proračunskih ciljeva određenih u postotku BDP-a i matematički postati nemoguće, ponajprije ostvarivanje plana da Grčka do 2020. svede svoj javni dug unutar granice od 120 posto BDP-a. Proglasi li Grčka ogluhu na podmirivanje svojih javnih dugova, u zoni eura pokrenut će se valovi državnih bankrota, budući da Grčka samo kreditorima iz zemalja eurozone, prema procjeni bruxelleskog CEPS-a, duguje 297 milijardi eura.

Naime, glavni problem eurozone, koji se ne može otkloniti općom socijalizacijom državnih dugova i bankovnih gubitaka, strukturne je prirode. Dok je Njemačka jedna od najkonkurentnijih zemalja na svijetu, koja je našla načina kako će oponirati Kini, zemlje južnog oboda su među najnekonkurentnijima na svijetu. Ranije su taj svoj nedostatak mogle ispravljati povremenim devalvacijama nacionalnih valuta, no otkako su u euru, to je postalo nemoguće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:24