Grčka vlada postigla dogovor: Zbog ušteda državni aparat ostaje bez 150 tisuća radnika

Vodeći grčki političari postigli su dogovor o mjerama štednje i rezovima koje, uz zamjenu za 130 milijardi eura vrijedan paket za spas ekonomije, od njih traže međunarodni kreditori. Objavio je to glasnogovornik grčke vlade samo nekoliko sati prije sastanka ministara financija eurozone i dogovora o isplati nove pomoći zemlji kojoj prijeti bankrot.

Mukotrpan dogovor

Grčka je vlada pristala na rezanje potrošnje za 3,3 milijarde eura, no s vođama stranki koje je podržavaju se nikako nije uspijevala dogovoriti kako će namaknuti cijeli taj iznos. Sporno je, naime, bilo rezanje penzija od 300 milijuna eura.

Još se ne zna kako će se popuniti rupa od nekoliko stotina milijuna sada eura nakon što se najvjerojatnije odustalo od rezanja mirovina. Grčki politički šefovi pristali su zato na dvije vrlo “gorke” stavke - smanjenje minimalne plaće za 22 posto u privatnom sektoru (trenutno je 750 eura) te otpuštanje 15.000 radnika iz javnog sektora u idućih godinu dana. Do 2015. bi se trebalo provesti rezanje 150.000 radnih mjesta u javnom sektoru.

Optimističan u prognozama, grčki ministar financija Evangelos Venizelos jučer je tako odletio u Bruxelles na sastanak s kolegama iz eurozone. Venizelos je prije leta izjavio kako se nada da će Grčka dobiti pomoć. Bez toga joj prijeti bankrot, a moguć je i izlazak iz eurozone.

Na sastanku u Belgiji očekivala se i šefica MMF-a Christine Lagarde te Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke. Predstavnici te dvije institucije i predstvanici EK pregovarali su prethodnih nekoliko tjedana u Ateni s vlastima o uvođenju svih traženih mjera i bolnih rezova.

Glasanje u parlamentu

Grčka javnost, pak odbija dodatne mjere štednje. Ovo je peta godina recesije u zemlji koja je ovog mjeseca zabilježila rekordnu nezaposlenost. Milijun ljudi, odnosno 20,9 posto radno sposobnog stanovništva je bez posla, a najviše su na udaru mladi, od kojih se svaki drugi bezuspješno pokušava uključiti na tržište rada. Već su implementirane brojne mjere za “stezanje remena” - povećanje poreza i smanjenje plaća - i javnost se oštro protivi uvođenju novih. Čim su predstavnici “trojke” stigli u Atenu, počeli su prosvjedi, a nakon što je objavljeno pristajanje na dio novih mjera izbili su nemiri.

Iako se politički vrh dogovorio o prihvaćanju programa štednje, mjere još moraju proći glasanje u parlamentu, najvjerojatnije u nedjelju. Sindikati su uoči toga najavili štrajk kojim traže “paraliziranje zemlje na 48 sati”, i to danas i sutra. - Nećemo plaćati za krizu koju su drugi prouzročili - glavni je slogan najavljenih prosvjeda, a vrlo je glasna komunistička partija koja traži rušenje vlade. S druge strane, grčko gospodarstvo u strahu je od financijskog sloma u ožujku, kada na naplatu stižu stari dugovi. Ako ne dobije financijsku pomoć, upozorio je nekoliko puta Venizelos, očekuje se potpuni kaos. Ipak, Grčka je već sada u kaosu. Osim toga, koja god vlada bude na čelu, morat će naći način da uštedi dodatnih deset milijardi eura do 2015. godine.

Izbori u travnju

Otezanje dogovora o prihvaćanju i implementaciji mjera mnogi su analitičari tumačili taktiziranjem stranaka uoči skorašnjih izbora u travnju. Za prihvaćanje novih mjera štednje vezani su i razgovori o oprostu oko stotinu milijardi eura grčkog duga prema privatnim vjerovnicima, o čemu Grčka vlada paralelno pregovara.