Sve je više pitanja oko budućeg nasljednika Hasana Nasralaha, dugogodišnjeg vođe Hezbolaha, kojeg su Izraelci likvidirali u njegovu skrovištu u južnom predgrađu Bejruta. Ne oplakuju ga svi u Libanonu, zapravo za njim žale samo libanonski šijiti koji uglavnom žive na jugu te države, ali ne i stanovnici središnjeg i sjevernog Libanona gdje su u većini sunitski muslimani i maronitski kršćani, koji vjeruju da je kriza u kojoj je Libanon posljedica destruktivnog djelovanja Hezbolaha.
Istodobno izraelski glavni stožer prijeti "dugim ratom" i nastavkom napada. U takvim okolnostima pretpostavlja se da Hezbolah vjerojatno neće uskoro otkriti ime Nasralahova nasljednika jer bi on odmah postao meta izraelskih napada.
"U najboljem slučaju, stranka će moći imenovati ili izabrati osobu čije ime neće biti otkriveno, koja bi mogla djelovati kao privremena dok se situacija ne smiri", izjavio je u nedjelju libanonski analitičar Ali el-Amine, a prenijeli su tamošnji mediji.
Službeno, to je u nadležnosti Vijeća Šure, koje je vrhovno tijelo Hezbolaha, a istodobno je podložno autoritetu iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hameneija. Ono bira glavnog tajnika (to je bila službena funkcija Hasana Nasralaha) čiji se trogodišnji mandat teoretski može obnoviti samo jednom. Članovi Šure su Naim Kasem, zamjenik glavnog tajnika, Mohamed Jazbeck, predsjednik sudskog vijeća, Ibrahim Amine el-Sajed, koji je na čelu političkog vijeća, Hašem Safiedine, šef izvršnog vijeća, Husein Halil, desna ruka glavnog tajnika, i Mohamad Rad, koji je predsjednik parlamentarnog vijeća Hezbolaha. Upravo su članovi Šure izabrali Sobhija Toufajlija 1989., a zatim Abasa Mousaouija 1991., kojeg je godinu dana poslije ubio Izrael. Zatim ga je naslijedio Hasan Nasralah, prvi put izabran 1992., zatim 1995. na drugi mandat, nakon čega je ukinuto načelo izbora od najviše dva mandata. To objašnjava kako je Hasan Nasralah pune 32 godine predvodio Hezbolah.
Problem je što se Vijeće Šure mora sastati kako bi raspravljalo i donijelo odluku, ali to će biti jako teško sve dok Izraelci napadaju jug Libanona. Šura može eventualno odlučiti ignorirati izbore i jednostavno imenovati kandidata, pozivajući se na iznimne okolnosti.
U takvoj situaciji nije poznato tko bi mogao naslijediti Hasana Nasralaha, ali glavni kandidat je Hašem Safiedine, vrlo blizak Teheranu. On je Nasralahov rođak, a libanonski mediji pišu kako njih dvojica imaju sličan glas i pomalo pogrešno izgovaraju slovo "r". Međutim, trenutačno je neizvjesno je li Safiedine živ ili je i on ubijen u petak tijekom izraelskog napada na tajno sjedište Hezbolaha. Jedini koji se o tome oglasio jest bivši zastupnik parlamenta Navar Sahili koji je izjavio da je Safiedine još uvijek živ.
Hašem Safiedine rođen je 1964. godine u gradu Tiru. Studirao je religiju u Iranu 1980-ih, u svetom gradu Kom, što mu je omogućilo da razvije dobre odnose s Teheranom. Njegov brat Abdalah Safiedine također je šef Hezbolaha u Iranu, a sin Reda oženjen sa Zeinab Soleimani, kćeri nekad utjecajnog šefa vanjskih operacija iranske Revolucionarne garde Kasema Soleimanija, ubijenog u siječnju 2020. u Bagdadu.
"On je čisti iranski proizvod", tvrde Safiedinovi šijitski protivnici.
Zapravo je Iran i dalje odlučujući faktor oko toga tko će doći umjesto Nasralaha i sad preostaje vidjeti kakav će biti, prema potrebama Teherana, odgovarajući profil budućeg vođe Hezbolaha.
"Važno je da sljedeći čelnik stranke razumije interese Irana, uključujući želju da postigne dogovor koji bi mogao dovesti do ukidanja sankcija. Jer to je vitalno pitanje za stabilizaciju iranskog režima koji je upravo shvatio da su mu blagajne potpuno prazne", komentirao je Ali Fatholah Nejad, iranski stručnjak i direktor Centra za Bliski istok i globalni poredak (CMEG) u Berlinu, a prenio L‘Orient-Le Jour.
Zato se mora uzeti u obzir proklamirana politika otvorenosti koju je Islamska Republika Iran upravo pokrenula prema Sjedinjenim Državama i želju da ponovno izbori mjesto u međunarodnoj zajednici. Govor koji je prije nekoliko dana održao iranski predsjednik Masud Pezeškian u Općoj skupštini UN-a značajan je u tom pogledu. Obraćajući se američkom narodu, Pezeškian je miroljubivo poručio da se nada otvaranju novog poglavlja koje će priznati legitimnost iranskih sigurnosnih briga.
"Sankcije su nehumane", rekao je predsjednik Irana i poručio da je spreman sklopiti gospodarska, socijalna i sigurnosna partnerstva s međunarodnim silama i susjednim zemljama.
Osim toga, ni s vojnog aspekta Iran nije zainteresiran za rat s Izraelom, pa ni zbog svojeg štićenika Hasana Nasralaha. Iranski vođe razumiju da će se u tom slučaju morati boriti ne samo s Izraelom, nego i s njegovim saveznicima, počevši od Sjedinjenih Država. Isto tako, Iranu također nije u interesu da se Hezbolah uključi u rat s Izraelom i izgubi svoj borbeni potencijal.
Novo vodstvo Hezbolaha morat će uzeti u obzir strateške interese režima u Iranu.
"Kakva će biti priroda misije koju je Hezbolah pozvan ispuniti u nadolazećoj fazi? Hoće li nastaviti oružani otpor ili dati prednost unutarnjoj libanonskoj sceni? I konačno, što će biti s iranskim prijateljima u regiji koja prolazi kroz radikalnu transformaciju? Odgovori na ta pitanja odredit će profil sljedećeg glavnog tajnika šijitske stranke", smatra analitičar Ali Fatholah Nejad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....