Glavni grad Litve kopni bez Rusa: ‘Nekad su čekali u redovima ispred restorana, ali stalno su se žalili...‘

Vilnius, glavni grad Litve, slavi 700. rođendan, ali među turistima koji ovih dana šeću njegovim ulicama nema uobičajenih posjetitelja iz Rusije i Bjelorusije kao prethodnih godina.

Gosti iz tih dviju Litvi susjednih zemalja nekoć su bili među najbrojnijim stranim gostima tijekom siječnja, kada je ‘niska‘ sezona zbog hladnoće i padalina koje otežavaju aktivnosti na otvorenome.

No zbog invazije Rusije na Ukrajinu, započete prije gotovo godinu dana, turistima iz Rusije onemogućeno je dobivanje turističkih viza pa dolaze tek rijetki s ruskim putovnicama iz drugih zemalja EU-a. Iz Bjelorusije su također znatno smanjeni dolasci.

Jouzas Stanulis, 31-godišnji recepcioner hotela Artagonist, u staroj jezgri grada, prošli tjedan je imao po jednog gosta s ruskom i bjeloruskom putovnicom.

“U ovom zimskom razdoblju obično su dolazili Rusi i Bjelorusi. Oni bi činili 35 posto svih gostiju, ali sada ih nema”, kaže Stanulis za Hinu. U tom hotelu, gdje soba košta između 80 i 100 eura, popunjeno je 20 od ukupno 34 sobe.

U očekivanju gostiju iz Poljske, Njemačke, Latvije

Baltički grad Vilnius, dom za 569.700 stanovnika, posjetilo je više od 1 milijun turista rekordne 2019. “Ljudi su tada, u danima oko Nove godine, čekali u redovima ispred restorana. I moj je bio pun”, kaže Zita Rimkiene, vlasnica restorana Mykolo 4, koji nudi lokalnu juhu od jabuka i celera, a također i haringu, ribu iz Baltičkog mora. Od ukupnog broja gostiju 50 posto su bili Rusi.

No sve se promijenilo izbijanjem koronavirusa, a zatim i ratom u Ukrajini te posljedičnim poskupljenjima.

Restoran Mykolo 4 ima ovaj tjedan popunjenost od 30 posto, no Rimkiene kaže da ne žali za gostima iz Rusije. “Rusi nisu bili naši najdraži gosti. Od svih žalbi koje smo zaprimali 50 posto je bilo njihovih. Žalili su se da moraju čekati, da nisu lijepo usluženi i da smo mi Litavci nacionalisti”, kaže Rimkiene, koja restoran vodi od 2011.

“Više volimo turiste iz zapadne Europe”, dodaje.

Rusi i Bjelorusi bili su među pet najbrojnijih skupina posjetitelja Litve, zemlje koja je 1990. stekla neovisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Gradske vlasti Vilniusa sada nade polažu u goste iz susjednih Poljske i Latvije te Njemačke.

“Rat u Ukrajini utječe na turizam, ali nismo ovisni o gostima iz Rusije i Bjelorusije. Grad nije ovisan ni o samom turizmu”, kaže gradonačelnik Remigijus Šimašijus, član liberalne Stranke Slobode.

Kaže kako posljednjih godina grad prosperira zahvaljujući ulaganjima u visoke tehnologije, a da turizam sudjeluje s 3 do 4 posto u BDP-u Vilniusa.

Prošle godine je broj turista dosegnuo 75 posto dolazaka iz 2019., a ove godine se nadaju da bi se mogao izjednačiti s tom najuspješnijom godinom.

Strah i nesigurnost smanjili posjet regiji

Na trgu ispred gradske vijećnice, koji je u stara vremena bio tržnica, turistički vodič Lukas Misuinas objašnjava skupini Poljaka, Estonaca, Nijemaca i Portugalaca da je Litva bila posljednja država u Europi koja je primila kršćanstvo u 14. stoljeću. Misuinas kaže da njemu ne nedostaju turisti iz Rusije.

Na obližnjoj dugoj aveniji Gedimino, nazvanoj po srednjovjekovnom litavskom vladaru, 44-godišnji taksist bezuspješno nudi prijevoz mladim osobama u noćnom izlasku. “Primjećujem da je manje gostiju nego ranije. Teško nalazim klijente”, žali se dok stoji pored automobila i maše rukama prema potencijalnim putnicima.

Vlasnik suvenirnice pored hotela Artagonist, gdje su Rusi znali ostavljati više novca u odnosu na sve ostale, kaže da prodaje manje suvenira nego ranije. “Nema Rusa, no zalaze vojnici NATO-a”, kaže.

Kada je lani 24.veljače počela ruska invazija na Ukrajinu potencijalni turisti iz udaljenih zemalja, poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije otkazivali su dolaske.

“Neki se i sada boje misleći da je čitava ova regija opasna, no strah je ipak nešto manji”, kaže vlasnica restorana Rimkiene. Rodbina recepcionara Stanulisa, koja živi u Kanadi, i dalje odgađa posjet Litvi premda je zemlja članica EU-a i NATO-a.

Ovaj tjedan će u Litvu krenuti treći kontingent hrvatskih vojnika u sklopu vojnog NATO saveza, kako bi čuvali tu zemlju koja graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom.

“Zabrinutost oko situacije u ovoj regiji bila je velika zabluda”, napominje gradonačelnik Šimašijus. “U početku smo imali određene turističke gubitke zbog toga, jer ljudi imaju krivu percepciju situacije ovdje, no kasnije je sezona bila dobra. Zadovoljni smo brojem turista tijekom zimskih blagdana”, dodaje.

Vilnius je u ožujku prošle godine promijenio naziv ulice u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo u Ulicu ukrajinskih heroja, a oko 5 posto stanovnika su izbjeglice iz Ukrajine.

Ime Vilnius spomenuto je prvi put 1323. godine u pismu kojim je tadašnji litavski vladar Gedeminas pozvao trgovce i strance da dođu živjeti ondje. Grad je prošli tjedan otpočeo proslavu 700. rođendana koncertima, noćnim svjetlosnim spektaklima te drugim aktivnostima kojima pokazuje prošlost isprepletenu raznim kulturnim i religijskim utjecajima.

Neki stanovnici, pak, ponosno iskazuju litavski identitet dok bezbrižno obavljaju svakodnevne poslove.

“S obzirom da nam je rođendan očekujem dolazak turista”, kaže Rimkiene dok priprema stol za goste. “No ja sam i inače uvijek optimistična. Vidjet ćemo što će biti”, dodaje smijući se.