George Blake bio je jedan od najvećih heroja Sovjetskog Saveza i jedan od najomraženijih izdajnika Ujedinjenog Kraljevstva. Dok je radio za britansku vojnu obavještajnu službu MI6 u pedesetim godinama prošlog stoljeća, Blake je Sovjetima razotkrio više od 40 zapadnih špijuna koji su djelovali u Istočnoj Europi. Bio je uhvaćen i osuđen na najdulju zatvorsku kaznu u povijesti UK, no uspio je pobjeći i provesti većinu života u Rusiji gdje je i preminuo u lijepoj starosti od 98 godina.
"Primili smo gorke vijesti, legendarni George Blake nas je napustio", objavila je u subotu ruska obavještajna služba SVR. Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je sućut njegovoj obitelji i prijateljima te naglasio kako je "pukovnik Blake bio briljantni profesionalac iznimne vitalnosti i hrabrosti".
Od samog početka
Blakeov život bio je nesvakidašnji od samog početka. Rođen je u Rotterdamu 1922. godine kao George Behar. Majka mu je bila Nizozemka, protestantkinja, a otac španjolski Židov koji je dobio britansko državljanstvo nakon što je služio u vojsci Ujedinjenog Kraljevstva u Prvom svjetskom ratu. Živio je u Nizozemskoj do 13. godine kada mu je preminuo otac. Potom je poslan u Egipat gdje je pohađao englesku školu u Kairu.
Kada je počeo Drugi svjetski rat, 17-godišnji Blake se zatekao u Nizozemskoj gdje se pridružio pokretu otpora. Pobjegao je u Englesku 1943. te se pridružio Kraljevskoj mornarici. Htio je služiti na podmornicama, no ubrzo ga je unovačila obavještajna služba MI6.
Nakon rata poslan je u Hamburg gdje je bio zadužen za ispitivanje kapetana njemačkih podmornica. Služba ga je 1947. poslala na Downing College u Cambridgeu na studij stranih jezika, među ostalim i ruskog. Nakon završetka školovanja poslan je u britansko diplomatsko predstavništvo u Seulu u Južnoj Koreji.
Kada je 1950. izbio rat i kada su komunističke snage zauzele Seul, Blake je zarobljen. Prvo je odvezen u Pjongjang, a potom dalje na sjever. Nakon što je iz prve ruke svjedočio bombardiranju Sjeverne Koreje, odlučio je promijeniti stranu te je od svojih čuvara zatražio sastanak s predstavnicima ruske obavještajne službe MGB, preteče KGB-a.
U jednom od kasnijih intervjua priznao je kako ga je slomilo stradavanje djece, žena i staraca u gradovima i selima koje su bombardirale američke "leteće tvrđave". "I sami smo mogli biti žrtve", rekao je za sebe i druge zarobljenike. "Osjećao sam sramotu što pripadam tim nadmoćnim, tehnički naprednijim državama koje se bore protiv onoga što je meni izgledalo kao bespomoćan narod. Osjećao sam da sam na pogrešnoj strani, da bi bilo bolje po čovječanstvo ako komunizam pobijedi, da bi to zaustavilo rat."
Iz zatočeništva je pušten 1953. te je u Britaniji dočekan kao heroj. Sljedeće godine oženio se s djelatnicom MI6 Gillian Allan, a 1955. poslan je u Berlin. Zadatak mu je bio prikupljanje podataka o sovjetskim špijunima, no potajno je Kremlju otkrivao tajne o britanskim i američkim špijunskim operacijama. Prema vlastitoj procjeni, izdao je više od 500 zapadnih agenata, no dugo je odbijao priznati da su neki od njih i pogubljeni.
Nadređeni su posumnjali u njega tek 1961. zahvaljujući prebjezima iz istočnog bloka.
Uhićen je 1961. u Londonu gdje je nakon tri dana ispitivanja odlučio sve priznati. Osuđen je na tri uzastopne kazne od 14 godina zatvora, što je i danas najdulja izrečena zatvorska kazna u UK, a da nije kazna doživotnog zatvora.
Bijeg iz zatvora
Njegove su aktivnosti, kao i one slavnijeg dvostrukog agenta Kima Philbyja koji je pobjegao u Rusiju 1963., strahovito osramotile britanske obavještajne službe i natjerale druge zapadne službe da preispitaju svoju suradnju s Britancima. Blake im je nanio dodatnu sramotu kada je 1966. uspio pobjeći iz zatvora uz pomoć nekolicine zatvorenika s kojima se sprijateljio.
Prošvercali su ga do Istočne Njemačke u drvenoj kutiji privezanoj ispod kampera gdje su ga dočekali sovjetski špijuni i odveli do Moskve. Iako je htio da mu se žena i djeca pridruže, Allan je zatražila i dobila razvod braka pred britanskim sudom te je dobila i puno skrbništvo nad djecom.
Ostatak života Blake je proveo u Rusiji gdje se ponovno oženio i dobio još djece. U Engleskoj je 1990. objavio autobiografiju pod naslovom "Nisam imao izbora", no britanska vlada zaustavila mu je isplatu tantijema. Tužio ih je pred Europskim sudom za ljudska prava, koji mu je dodijelio naknadu štete.
U Rusiji je dobio stan i daču na imanju pokraj Moskve te mirovinu kao pukovnik KGB-a. Prema tvrdnjama ruskih službi, i dalje je aktivno sudjelovao u radu tajnih službi. Nikad nije prihvatio etiketu izdajnika. "Da biste nešto izdali, prvo morate negdje pripadati. Ja nikad nisam pripadao", izjavio je Blake.