BEOGRAD - Na srbijanskim predsjedničkim, parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima do 14 sati glasovalo je 31,47 posto birača, objavila je u nedjelju srbijanska Republička izborna komisija (RIK).
Tajnik RIK-a Veljko Odalović rekao je za srbijansku državnu televiziju RTS da je u početku glasovanja bilo manjih tehničkih problema i kašnjenja u otvaranju nekih biračkih mjesta ali da su ti problemi brzo otklonjeni. Po njegovim riječima, RIK neće objavljivati neslužbene rezultate izbora, a prvi službeni rezultati mogu se očekivati oko 22.00, dva sata po zatvaranju biračkih mjesta.
Građani Srbije na predsjedničkim izborima biraju između 12 predsjedničkih kandidata, a na parlamentarnim između 18 izbornih lista, dok je na pokrajinskim izborima u Vojvodini pred glasačima izbor od 14 izbornih lista, a na lokalnim izborima građani biraju vijećnike u lokalnim samoupravama.
Najveće šanse da uđu u drugi krug predsjedničkih izbora, po posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, imaju donedavni srbijanski predsjednik, predsjednik Demokratske stranke (DS) i predsjednički kandidat koalicije okupljene oko te stranke Boris Tadić i kandidat vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS) i predsjednik te stranke Tomislav Nikolić.
Kada je riječ o parlamentarnim izborima, očekuje se da će najviše glasova otići koaliciji oko DS-a i koaliciji oko SNS-a, a potom koaliciji okupljenoj oko Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića i koaliciji "Preokret" koju predvodi Liberalno demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića.
Pretpostavlja se da će formiranje buduće vlade predvoditi ili Tadićev DS ili Nikolićev SNS, ovisno o tome čija koalicija dobije više glasova, a obe koalicije, po istraživanjima, mogu računati na relativno jednak broj glasova.
Nakon prošlih parlamentarnih izbora, održanih u svibnju 2008., koalicija oko Dačićevog SPS-a, u kojoj su još Partija ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i Jedinstvena Srbija (JS), postala je glavni partner koaliciji oko Tadićevog DS-a u sadašnjoj vlasti.
Istraživanja ukazuju da bi Dačićev SPS i nakon ovih izbora, birajući hoće li sa ostati sa Tadićevim DS-om ili napraviti dogovor sa Nikolićevim SNS-om, mogao imati odlučujuću ulogu u izgledu nove vlade, a samog Dačića u medijima su uoči izbora već neslužbeno najavljivali kao budućeg srbijanskog premijera.
Nikolićev SNS će, kako se pretpostavlja, dobiti veliki broj glasova prije svega onih koji su tijekom proteklih nekoliko godina uslijed ekonomske krize ostali bez posla i prihoda i koji za to krive sadašnju vlast, smatrajući je korumpiranom i partitokratskom.
Očekuje se da bi značajnu ulogu u postizbornom procesu formiranja parlametarne većine mogla imati i koalicija "Preokret" u kojoj su, uz LDP Čedomira Jovanovića, i Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, Socijaldemokratska unija (SDU) Žarka Koraća, Bogata Srbija, Vojvođanska partija, Demokratska partija Sandžaka, Zelena ekološka partija - zeleni, kao i Partija Bugara Srbije.
Tijekom predizborne kampanje u javnosti se, između ostalog, raspravljalo i o inicijativi pokrenutoj u jednom djelu srbijanske intelektualne i kulturne elite, da svi oni koji su razočarani u opću političku ponudu na izborima precrtaju svoj glasački listić i time ga učine nevažećim. Ova inicijativa u većini političkih stranaka naišla je na osudu i neprihvaćanje, a stranački čelnici ocjenjivali su kako bi to bilo neodgovorno i besmisleno.
Rezultati izbora, po zakonu, moraju biti poznati najkasnije do 10. svibnja, a novoizabrani zastupnici prvu sjednicu parlamenta moraju održati najkasnije 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora.
Nakon konstituiranja novog sastava parlamenta, potvrđivanjem mandata novih zastupnika, rok za formiranje nove vlade je tri mjeseca, a ukoliko vlada ne bi u tom roku uspjela biti formirana, morali bi biti održani novi izbori.
Do 17 sati glasovalo 44,1 posto birača
Na izborima je do 17 sati, po podacima srbijanske nevladine organizacije Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), glasovalo 44,1 posto birača.
Kako je priopćio CeSID, izlaznost do 17 sati je oko dva posto veća nego na parlamentarnim izborima 2008. godine. Programski direktor CeSID-a Marko Blagojević rekao je da je to istodobno za četiri posto manje nego u prvom krugu predsjedničkih izbora 2008. godine te je istaknuo da "nema dramatičnih odstupanja" u izlaznosti u usporedbi s ranijim izborima.
Promatrači CeSID-a, koji su prisutni na oko tisuću biračkih mesta, najnižu izlaznost do 17 sati zabilježili su u Beogradu 40,5 posto, a najviše u središnjoj Srbiji 46 posto, dok je u Vojvodini na birališta do 17 sati izišlo 43,2 posto glasača. Čelnik CeSID-a kazao je da su se građani žalili na dobivanje stranačkih poruka na mobilne telefone.
Tijekom izbornog procesa, po informacijama CeSID-a, na nekoliko glasačkih mjesta bilo je nepravilnosti koje neće ugroziti sam izborni proces, a nepravilnosti su se kretale od manjih tehničkih problema s izbornim materijalom, do toga da je na pojedinim mjestima morala intervenirati policija.
U Novom Sadu je privedeno nekoliko osoba jer su u blizini jednog glasačkog mjesta glasačima nudili 2.500 dinara (oko 22 eura) ako bi pristali glasovati za određenu kandidatsku listu, a u istom gradu policija je također morala intervenirati na jednom glasačkom mjestu jer je jedan član biračkog odbora razbio glasačku kutiju.
Izbore nadgledaju i hrvatski zastupnici Picula i Vukušić
Tonino Picula, saborski zastupnik i potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a, te voditelj saborskog izaslanstva pri PS OESS-a Branko Vukušić nadgledaju u sklopu međunarodne promatračke misije nedjeljne predsjedničke, parlamentarne i lokalne izbore u Srbiji, objavio je Hrvatski sabor.
Dvojica dužnosnika sudjelovali su prethodno na pripremnim sastancima u Beogradu sa predstavnicima političkih stranaka i kandidatima na izborima, stručnjacima, nevladinim udrugama i predstavnicima medija.
Hrvatski zastupnici izbore nadgledaju u Beogradu te na području sjeverne Bačke gdje živi veći broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji. U ponedjeljak 7. svibnja očekuje se objava zajedničke izjave OESS-a i Vijeća Europe o tome jesu li istodobno provedeni predsjednički, parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji zadovoljili potrebne demokratske standarde.
Tonino Picula je izrazio nadu se da će ove nedjelje nadgledati izbore koji će predstavljati dokaz daljnjeg jačanja demokratskih institucija u našem susjedstvu.
"Nadgledanje izbora važno je za zemlju da dokaže njihovu transparentnost, a za nas promatrače, koji smo uši i oči međunarodne zajednice, da objektivno ocjenimo dostignutu razinu demokracije u Srbiji", rekao je Branko Vukšić.
Hrvatsko izaslanstvo je dio promatračkog tima PS OESS-a koji broji 36 parlamentaraca iz 15 zemalja. Promatrači su raspoređeni diljem Srbije prije otvaranja birališta, tijekom odvijanja izbora i brojanja glasova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....