RIM - Naši sugrađani Mirko Trogrančić i Mauro Gržinčić, koji su spašeni s izgorjeloga talijanskog trajekta Norman Atlantic, zapaljenoga u nedjelju, prispjeli su u utorak uvečer talijanskim vojnim pomoćnim brodom San Giorgio u Brindisi, 700 kilometara jugoistočno od Rima.
Ondje ih preuzimaju hrvatske konzularne vlasti i organiziraju njihovu repatrijaciju. Trogrančić ide svojoj obitelji u Pulu, a Gržinčić u Klanu, automobilom hrvatskoga Generalnog konzulata u Trstu, kako je sada planirano.
Obojica naših sugrađana su u dobro, ali potreseni, a Trogrančić je imao i početak trovanja dimom, te se mora potpuno oporaviti.Njihov dolazak u luku Bari najavljivan je bio još za ponedjeljak popodne, ali on je stalno odgađan jer je san Giorgio i dalje tragao za preživjelima odnosno za tijelima žrtava čiji broj još nije sa sigurnošću utvrđen, ali se može utemeljeno pretpostavljati da ih je između 45 i 60, te da su među njima i slijepi putnici – što znači da bi točan broj mogao ostati misterija.
Posljednja vijest, koju smo dobili u utorak oko podneva, glasila je da bi san Giorgio uvečer toga dana trebao pristati u neku od talijanskih luka. Bari mu je najbliža i najsigurnija – ali pokazalo se ovih dana da ama baš ništa nije sigurno, dok su vijesti sustizale jedna drugu, svaka dramatičnija od prethodne.
Još jedna, neočekivana drama, zbila se na jednome od albanskih remorkera koji su u utorak teglili napola spaljenu olupinu u Brindisi, radi osiguranja i istrage. Naime, izložen naporima i zatezanjima uslijed posrtanja olupine po olujnom moru, puklo je jedno čelično uže („sajla“) kojim je Norman Atlantic tegljen, pa se puknuti kraj naglo vratio na remorker i smrtonosno ošinuo dva albanska mornara. Ta nova dva mrtvaca uvećala su neizvjestan zbir smrtnih žrtava.
ISPOVIJEST S TRAJEKTA SMRTI 'Svi su gazili jedni preko drugih da se spase, iskusili smo Titanic'
Tužilac u Bariju Giuseppe Volpe objavio je da dvije pouzdano utvrđene žrtve nisu mogli izvući iz mora. Ostaju neidentificirane i sahranjene u dubinama. Među tijelima izvučenima iz mora prepoznata su dvojica od trojice napuljskih kamionista tvrtke Eurofish koji su prevozili kamionima žive jegulje, tradicionalni specijalitet za napolitanske silvestarske večere. Jegulje su izgorjele, a u moru su se utopili vozači, koji su prethodno javili u poduzeće da su spašeni na čamcu.
Ima ipak i veselijih vijesti: petogodišnjoj curici, koja je pothlađena i užasno uplašena prevezena helikopterom u bolnicu u Brindisiju, nađeni su jutro kasnije i mama i tata, u drugim bolnicama kod Leccea, pa je barem ta familija preživjela kušnju bez većeg zla osim šoka.
Zbiljski broj žrtava požara na trajektu Norman Atlantic sve je neizvjesniji, jer se sve neizvjesnijim pokazuje broj zaista ukrcanih osoba. Odbijajući zbir mrtvih (11) i spašenih (427) od 478 (422 putnika na popisu i 56 članova posade) proizlazi da manjka još 40 osoba, pa bi toliko moralo biti nestalih – najmanje.
Jamačno ih je više utoliko što se, među spašenima koji su iskrcani u ponedjeljak u Bariju (s grčkog broda Spirit of Pireus) i u utorak u Taranto (s malteškog broda „Aby Jeannette“, koji je uzalud nastojao prethodno pristati u Manfredoniju, ali mu nevrijeme nije dopustilo) svaki sat otkriva sve više slijepih putnika, ilegalnih imigranata, koje su vozači kamionâ (vjerojatno za novac) prokrijumčarili u brod. Prije ukrcaja u trajekt oni se podvlače pod kamion, na isti način s trajekta silaze, a za plovidbe ispužu, čim mornari učvrste vozila i napuste garaže. Ovdje ne možemo doznati ima li i koliko slijepih koje su ribarski i drugi brodovi vratili izravno u Grčku, njih 186.
Ali to nije kraj strahotama. Neki slijepi putnici, bjegunci iz nesretnog Afganistana, koji su se iz goruće garaže probili na palubu i skočili u more pa su ih izvadili s jednog od ribarskih brodova koji su priskočili u pomoć, tvrde da je stanovit broj slijepih putnika ostao u garaži, te su jamačno živi izgorjeli.
Što je više tih slijepih putnika spašeno, toliko je više nestalih s liste putnika. A to znači već sada pedesetak, a možda još i više. To će biti jasnije kada u Bari prispije San Giorgio, veliki desantni brod talijanske Vojne mornarice koji služi i kao helikopterska baza i kao pokretna pomorska bolnica, a koji je zadržan u albanskim vodama u potrazi za nestalima koja je nastavljena i u utorak ujutro. Na njemu je znatan dio ukupnog broja dosad spašenih: ukupno 214, među njima i zapovjednik broda, kapetan duge plovidbe Argilio Giacomazzi. Tom se brodu pridružila i fregata Durand de la Penne.
Štoviše, javlja se hipoteza da su neki među njima u garaži palili vatru da se zagriju, pa im se plamen oteo nadzoru i izazvao požar, zahvativši maslinovo ulje koje su prevozili neki od kamiona. Stručnjaci kao ipak vjerojatniju hipotezu pretpostavljaju da se ulje zapalilo pri trenju kamiona koji su se pomicali u garaži za oluje u kojoj se trajekt našao. Već smo izračunali da su u garaži bila 22 vozila više od maksimalnog broja za koji je trajekt bio registriran.
Je li bilo žrtava u garaži utvrdit će istraga kada olupina trajekta Norman Atlantic bude privezana i pregledana. Ona je već zaplijenjena zajedničkom odlukom sudbenih vlasti Italije (pod čijom je zastavom trajekt plovio i koja je zapljenu zahtijevala) i Albanije (u čijim je teritorijalnim vodama završio svoj brodski vijek, pa je zapljenu odobrila).
Prvo će u Brindisiju biti osigurana i stavljena pod nadzor, a potom će, ako to bude tehnički moguće, biti otegljena u neku od talijanskih luka, gdje će biti podvrgnuta temeljitoj istrazi, koja bi, među inim, morala pokušati odgovoriti na dva ključna pitanja: prvo, na kojoj je točki i zašto izbio požar, a onda, drugo, ima li u garaži ili igdje još na brodu posmrtnih ostataka putnika i članova posade. te će biti dotegljena u neku od talijanskih luka.
Istraga je već preventivno otvorena, u trima talijanskim sudištima koja su se smatrala teritorijalno nadležnima, ali je u utorak usredotočena samo u jednome od njih: u Bariju, glavnom gradu Apulije.
Istraga zbog nehotično izazvanog brodoloma i nehotično izazvane masovne pogibije (kako glasi uvriježena formula u ovakvim slučajevima) otvorena je protiv brodovlasnika Carla Vicientinija i protiv kapetana duge plovidbe Argilija Giacomazzija, zapovjednika koga slave kao junaka koji je zadnji napustio brod, ali i prozivaju zbog iza prekršaja: nedozvoljeno velikog broja vozila, što je moglo pridonijeti izbijanju i širenju požara, te nepripremljenosti posade da organizira spašavanje putnika i nadzire njihovo ponašanje, pa spašeni svjedoče o scenama pukog barbarstva u borbi za spas golih života, o tome kako su muškarci mlatili žene da se prije domognu bilo čamaca, bilo helikopterâ. Tome se dodaje možda najteža optužba: da je požar primijećen već u u 1.30, a da je signaliziran tek u 4.30 kad su putnici već bježali iz kabina, pregrijani jarom i pridavljeni dimom. Ako se to pokaže istinitim, kapetanu prijeti dugogodišnja zatvorska kazna, premda nije utekao među prvima kao zlosretni Francesco Schettino, zapovjednik Coste Concordije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....