Skupine turista koje su se u srijedu provlačile centrom Edinburgha, osvijetljene trgovine kiltova, viskija i ostalih škotskih suvenira te sivi jesenski pokrivač nad gradom dočaravali su posve uobičajeni dan. No, samo naoko. Ovo su povijesni trenuci i u srijedu, kad su nas samo sati dijelili od otvaranja birališta, referendum je bio središnja misao svakog Škota.
- Nervozna sam. Ako ne prođe naš glas za nezavisnost, bit ćemo u velikim problemima. Ne samo zato što nećemo ostvariti ovu jedinstvenu priliku da sami biramo svoju vladu, nego i strahujem da će nas Englezi na neki način kazniti - kaže Nicola, 39-godišnja krojačica.
Baš kao i cijela Škotska, radionica Gordon Nichols Kiltmakers je podijeljena. Nicolina mlađa kolegica Gillian nada se da će u četvrtak prevladati njezin glas za ostanak - Bojim se da bi odvajanje Škotske bilo previše riskantno - tvrdi Gillian.
Pitanje nacionalizma
Ispred Holyrooda, škotskog parlamenta, susrećem mladu obitelj koja je posljednjih mjeseci intenzivno sudjelovala u kampanji. Hugh je Englez iz Nottinghama koji se pridružio skupini Engleski Škoti za ‘da’. Sa svojom suprugom Škotkinjom živi u Edinburghu i smatra da je škotska nezavisnost najbolja opcija.
- Škotska je jedina zemlja, uz Iran, koja je nakon pronalaska nafte postala siromašnija, a ne bogatija. Ne radi se tu o nacionalizmu, nego o boljoj opciji - uvjeren je Hugh.
Njegova supruga Pauline osjeća odgovornost u ovoj povijesnoj odluci. - Moj djed ima 90 godina, moj sin je tek rođen i sada ja imam priliku glasati za budućnost. Sigurna sam da bi u samostalnoj Škotskoj moje dijete odrastalo s više samopouzdanja jer bi živjelo u zemlji u kojoj građani imaju priliku odlučivati - objašnjava.
Oboje su glazbenici i sigurni su da će u petak imati razlog za slavlje. - Ova generacija ima energiju da zaokruži ‘da’ - slažu se oboje.
Nakon tisuću dana kampanje, koja je kulminirala posljednjih tjedan dana kada su, čini se, s obje strane argumentima uistinu osviještene implikacije oba scenarija, u srijedu je bio njezin finale.
Cameronova dilema
Bilo je tu obećanja, kalkulacija i preklinjanja, katkad s emocionalnim prizvukom čak i od poslovično hladnih Engleza. U svom posljednjem službenom obraćanju u povodu škotskog referenduma David Cameron je rekao: - Kada donosite konačnu odluku, molim vas, molim vas, ne dopustite nikome da vam kaže da ne možete istovremeno biti ponosni Škoti i ponosni Britanci. Molim vas, nemojte izgubiti vjeru u ono što ova zemlja jest i što može postati. Ne okrećite leđa onome što je najbolja obitelj nacija na svijetu i najveća nada za vašu obitelj na ovome svijetu.
Premijer je priznao da zbog povijesnog referenduma noću ne spava. Tome bi razlog mogao biti i veliki politički pritisak na britanskog premijera unutar vlastite stranke. Naime, u nastojanju privlačenja što većeg broja glasača unionista Cameron je obećao “veća prava i odgovornosti” škotskom parlamentu.
S jedne strane, samouvjereni prvi ministar Škotske Alex Salmond ta obećanja naziva “nekonkretnima” i “znakom potkupljivanja”.
S druge, pak, Cameronovi torijevci se ljute zbog politike popustljivosti i najavljuju pobunu ako premijer održi obećanja. Niti jedan od mogućih scenarija, koji će postati jasniji u četvrtak navečer, nakon zatvaranja birališta, za Davida Camerona neće biti pobjednički. Ako u petak Škotska de facto više ne bude dio Ujedinjenog Kraljevstva, David Cameron bit će zapisan u povijest kao premijer koji je “izgubio Škotsku”. Ako, pak, Škoti glasaju za ostanak u tri stoljeća dugom partnerstvu, nema sumnje da će vršiti pritisak na Camerona da prepusti dio ovlasti, novca i moći.
Financijski poremećaj
Dok se nagađa o mogućim rezultatima i problemima koje će oni donijeti, financijsko središte Britanije zadržava dah. Nedavna anketa, koja je ukazivala na odvajanje Škotske, već je unijela poremećaj i funta je znatno pala. Uoči objave rezultata referenduma banke odvoze milijune novčanica u škotske poslovnice, očekujući znatni porast potražnje funti ako većina Škota na pitanje “Treba li Škotska biti nezavisna?” odgovori “Da”.
52 posto stanovništva još uvijek protiv neovisnosti
Tabor "za" i onaj protiv neovisnosti Škotske uputili su u srijedu svoje posljednje poruke građanima, dan prije referenduma na kojemu će odlučiti hoće li napustiti 307 godina dugu zajednicu s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će rezultati referenduma biti neizvjesni do samoga kraja. Tri ispitivanja, koje su proveli ICM, Survation i Opinium, objavljena u utorak navečer, pokazuju da je 52 posto Škota protiv neovisnosti, dok 48 posto želi otcjepljenje.
U otvorenom pismu biračima, škotski prvi ministar Alex Salmond izjavio je da referendum predstavlja "najveći trenutak koji ćemo ikad imati".
On je poručio biračima da ignoriraju "sve očajnije i apsurdnije strašne priče" Downing Streeta i da vjeruju u sebe.
Salmond tvrdi da će Škotska biti dobrodošla u EU.
U potezu koji je interpretiran kao paničan, britanski premijer David Cameron i još dvojica čelnika glavnih stranaka u Westminsteru obećali su u utorak "nove, velike ovlasti" Škotskoj ako donese odluku protiv neovisnosti.
Komentar Augustina Palokaja: Strah od neizvjesnosti će presuditi
Škoti u četvrtak imaju priliku koju neki drugi narodi u EU neće imati. Oni, ako žele, mogu odlučiti da se Škotska odcijepi od Velike Britanije i postane neovisna država.
Ali, Škoti će najvjerojatnije glasati većinom protiv neovisnosti zbog nepredvidljivosti koju samostalnost donosi. Jedna od tih nepoznanica je sudbina članstva Škotske u EU. U principu, novostvorena država bi trebala od početka aplicirati za članstvo u međunarodnim organizacijama, pa tako i u EU i NATO-u. Procedura bi trajala nekoliko godina, a ishod je neizvjestan jer se i u EU i u NATO-u sve odluke o daljnjem proširenju usvajaju jednoglasno, dakle svaka postojeća država članica ima pravo veta.
Za razliku od Škota čiju bi neovisnost London priznao, takvu priliku neće imati Katalonci jer Madrid ne bi samo njihov referendum proglasio ilegalnim, nego bi iskoristio i članstvo u EU za blokiranje pokušaja članstva Katalonije. A za razliku od Škota, Katalonci bi, da imaju priliku, gotovo sigurno izabrali neovisnost.
Današnji referendum u Škotskoj je ipak izazvao strah u Bruxellesu. Dosad je teritorij jedne države postao dio Europske unije time što se pripojio jednoj državi članici. Dogodilo se to nakon ujedinjenja Njemačke. Ali, nikada se nije dogodilo da se dio teritorija jedne države članice osamostali.
Zato Škoti, Katalonci i dio Flamanaca vjeruju da bi se unutar EU moglo pronaći rješenje prema kojemu bi bilo moguće napustiti jednu državu članicu, ali ostati u EU. Naravno, Škotska sutra, Katalonija jednoga dana ili Flandrija, koje bi sve kao države bile daleko iznad prosjeka EU po razvijenosti i BDP-u, ne bi bile tretirane isto kao Srbija ili Albanija.
One ne bi morale čekati deset godina za članstvo. U svakom slučaju, njihovo osamostaljenje bi dovelo EU u izuzetno tešku poziciju. Zato je EU diskretno poručila da bi neovisna Škotska morala od početka aplicirati za članstvo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....