STOCKHOLM - Ronioci su u Švedskoj otkrili rijetku kolekciju artefakata iz kamenog doba, koje su bile skrivene duboko ispod Baltičkog mora. Arheolozi vjeruju da su relikvije za sobom ostavili švedski nomadi prije 11.000 godina, a otkriće bi moglo biti dokaz o jednom od najstarijih prahistorijskih naselja ikad otkrivenih u skandinavskom području.
Neke od relikvija su dobro očuvane, a stručnjaci su nazvali ovo otkriće švedskom Atlantidom te sugeriraju da ga je vjerojatno progutalo more na sličan način kao što se to dogodilo s mitskim otokom u Atlantskom oceanu, o čijem postojanju nema čvrstih dokaza.
Drevne predmete otkrio je profesor Bjorn Nilsson sa Sveučilišta Soderton, te ekipa sa Sveučilišta Lunds, tijekom ronilačke avanture u Švedskoj, u blizini otoka Hano u Baltičkom moru.
Šesnaest metara ispod morskoga dna, Nilsson je s kolegama iskopao drvo, životinjske rogove, užad, oruđe... Među značajnijim iskopinama je i harpun izrađen od životinjske kosti te kosti drevne životinje nazvane divlje govedo (aurochs na engleskom).
Divlja goveda su preci današnjeg domaćeg goveda i živjeli su u Europi sve do istrebljenja, ranih 1600-tih godina. Ovo otkriće je vrlo važno jer može pomoći u utvrđivanju razdoblja korištenja pronađenih artefakata.
Mnoge su relikvije dobro očuvane zahvaljujući tome što je lokacija pronalaska bogata naslagama gyttje. Riječ je o crnom, želatinaskom talogu koji se formira kada treset počne truliti. Manjak kisika pomaže zaštiti artefakata od propadanja.
Podvodno arheološko istraživanje blizu otoka hano koje je trajalo tri godine financiralo je Švedski odbor za nacionalno nasljeđe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....