PARIZ - Od 8 sati ujutro kada su otvorena birališta diljem zemlje, gotovo 46 milijuna Francuza s pravom glas birat će sljedećeg predsjednika Francuske na mandat od pet godina.
Izbori su neizvijesniji no ikad, svega nekoliko postotaka glasova odlučivat će između kandidata konzervativne stranke UMP-a Nicolasa Sarkozya i socijalističkoga kanidata Françoisa Hollandea.
Prvi je na biralište oko 10,30 u općini Tullu u regiji Corrčze glasovao Hollande koji je stigao u pratnji nevjenčane supruge Valérie Trierweiler. Aktualni predsjednik Sarkozy stigao je na biralište u prestižnom 16. arondismanu nešto prije podneva u pratnji supruge Carle Bruni nakon čega se vratio u Elizejsku palaču gdje će dočekati rezultate glasovanja.
Birališta se zatvaraju između 18 u manjim mjestima i gradovima i 20 sati u velikim gradovima, dok je dan ranije počelo glasovanje na biralištima u prekomorskim zemaljama poznatim pod zajedničkim imenom DOM TOM.
Nakon višemjesečne kampanje kojom su dominirala ekonomska pitanja ; kako smanjiti rekordnu stopu nezaposlenih, deficit i javnu potrošnju, ali i pitanja imigracije, u vodstvo je nakon prvog kruga stigao Françoisa Hollandea s osvojenih 28,63 posto glasova prema 27,18 glasova onih koji su dali glas Nicolasu Sarkozyu.
Bude li Hollande izabran, to će biti drugi socijalistički predsjednik Francuske Republike, nakon François Mitteranda koji je bio francuski predsjednik između 1981. i 1995. godine.
Sakozyu je ovo tek prvi mandat, a izabran je 2007. godine kada je u drugom krugu pobijedio socijalističku protukandidatkinju Ségolčne Royal. Iznenađenje ovih izbora su priklanjanja birača krajnjim opcijama, prije svega desnoj, ali i lijevoj. Tako je kći utemeljitelja moderne francuske desnice Jean Marie Le Pena, Marine u prvom krugu osvojila gotovo 18 posto glasova te time osvojila povijesni rekordni rezultat svoje stranke Front National.
Krajnja ljevica na ovim izborima također je imala svojega predstavnika Jean - Luca Mélenchona koji je rezultatom podbacio ; ankete su mu davale 17 posto , no osvojio je 11 posto glasova. Upravo bi glasovi krajnjih opcija, ali i glasovi centriste François Bayroua trebali odlučiti tko će u sljedećem mandatu voditi Francusku.
Iako je Marine Le Pen očekivano pozvala svoje birače da apstiniraju i da u drugom krugu ne glasaju ni za jednog od dvojice kandidata, i Mélenchon i Baryrou pozvali su nakon prvog kruga svoje simpatizere da svoj glas u drugom krugu daju socijalisti Hollandeua.
Ono po čemu su francuski izbori zanimljivi je visok odaziv građana na birališta, naime Francuzi doista izvršavaju svoju građansku dužnost i smatraju to svojom obavezom odnosno načinom kako aktivno sudjelovati u promjenama. Gotovo 80 posto ljudi iskoristilo je svoje pravo u prvom krugu, no očekuje se kako će taj postotak u drugom krugu biti još i veći s obzirom na poznatu praksu znatnijeg odaziva birača u drugom krugu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....