U VODENOJ ZAMCI

FOTO 'Biblijske poplave' u Australiji: Stanovništvu prijete i otrovnice i krokodili

In this photo released by the Northern Territory Police, four German tourists are safely rescued from the flooded Magela Creek, near Jabiru, Australia, Monday, Jan. 3, 2011. Drenching rain that started before Christmas has flooded an area the size of France and Germany combined. (AP Photo/Northern Territory Police) EDITORIAL USE ONLY

BRISBANE - Rijeka Fitzroy nastavila je stezati svoj obruč oko australskog grada Rockhamptona, čijih je 75.000 stanovnika od danas gotovo potpuno okruženo vodom.

Obilne padaline

Pomoć im stiže zrakom, a iako su prve vijesti govorile o blagom povlačenju vode u drugim dijelovima australske države Queensland, u široj okolici Rockhamptona danas su se očekivale nove, obilne padaline, koje bi mogle dodatno otežati stanje zbog novog vodenog vala koji stiže rijekom Fitzroy. Gradonačelnik Brad Carter preporučio je pak stanovnicima da ne gaze po vodi - koja je na nekim mjestima duboka i do metar - jer su u njoj zamijećene zmije otrovnice i krokodili.

Vlasti smatraju da nema izravne opasnosti za stanovnike ako ne ugaze u vodu, no spasilačke su službe upravo zbog toga bitno opreznije kad tragaju za ostavljenim domaćim životinjama u evakuiranim kućama. No, još više od trenutnih problema sigurnosne službe zabrinjava mogućnost, o kojoj govore meteorolozi, da razina vode ostane povišena još najmanje dva tjedna: to bi pak moglo povećati broj komaraca koji prenose bolesti.

Utjecaj na privredu

Tomu pak treba dodati prijetnju da poplavi i postrojenje za pročišćavanje fekalija te da prljavština iscuri u rijeku. No, vlasti uvjeravaju stanovnike da izlijevanje fekalija ne bi izazvalo ozbiljnije zdravstvene probleme jer bi ih voda razrijedila i odnijela prema moru.

Poplave, uz to što su izazvale ljudske tragedije, imaju izravan utjecaj i na australsku privredu.

Naime, zbog vremenskih nepogoda zaustavljeni su proizvodnja i izvoz koksa kojem je pak na svjetskom tržištu odmah porasla cijena. Zatvoreni su i neki drugi rudnici, a poplava izaziva probleme i s proizvodnjom i prijevozom žitarica i šećera. Stoga je već najavljeno da bi ukupne štete od poplava mogle doseći i nekoliko milijardi dolara. No, političku bi štetu pak mogla pretrpjeti Anna Bligh, (prva) premijerka Queenslanda.

Naime, opozicija i lokalni mediji sve joj otvorenije zamjeraju što je u petak, na Staru godinu, nakon što je s australskom premijerkom Juliom Gillard obišla Rockhampton, njezinim zrakoplovom otišla u Sydney kako bi ondje proslavila Novu godinu nakon što je objavila da je stanje u Queenslandu “strašno”.

295.000 žrtava

Bligh pak odgovara kako “Sydney nije Mars” te da je njezin suprug imao rođendan. “Mogu vam reći i da sam većinu vikenda provela radeći”, brani se Bligh u lokalnim medijima, dodajući da je odmah pozvala natrag cijeli kabinet kako bi svi sudjelovali u ublažavanju posljedica poplava.

“Biblijske poplave”, kako su nepogodu u Australiji već nazvali, samo su nastavak godine koja je iza sebe ostavila jednu od najvećih materijalnih šteta u povijesti. Naime, kako je objavila reosiguravateljska tvrtka Munich Re, erupcije vulkana, razorni potresi i poplave - ukupno 950 prirodnih katastrofa, od kojih je devet desetina vezano uz vrijeme - u 2010. su za sobom ostavile više od 295.000 mrtvih te materijalnu štetu od oko 130 milijardi dolara (2009. godine iznos je bio 50 milijardi), od čega je oko 37 milijardi bilo osigurano (22 milijarde 2009. godine).

Ostali na moru

No, iako je 2010. obilježio i izuzetno velik broj uragana u proteklih 100 godina, oni su većinom ostali na moru tako da nisu izazvali veće štete i ljudske žrtve. Munich Re stoga zaključuje kako navedene brojke pokazuju sve veći negativni učinak klimatskih promjena.

Inače, ukupni broj žrtava od vremenskih nepogoda prošle godine veći je od ukupnog broja ljudi koji su poginuli u svim terorističkim napadima u proteklih 40 godina.

Zemlja nam sad uzvraća udarac

Stručnjaci za klimatske promjene tvrde kako treba uzeti u obzir da 2010. nije samo “još jedna godina”. Oni navode kako Zemlja “uzvraća udarac” u dosluhu s lošim ljudskim odlukama koje stvaraju uvjete za katastrofe. Podsjećaju i da je prošle godine 18 zemalja zabilježilo najtoplije dane ikada. U svemu tome uvijek najteže stradaju najsiromašniji, kao na Haitiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:29