Formiran ministarski tim zemalja regije radi rješavanja problema 'Agrokora', nitko iz Hrvatske nije uključen: 'Spremno smo za razgovore sa Zagrebom'

Ministri trgovine i gospodarstva Srbije, Slovenije, Crne Gore i BiH, koji su se u srijedu sastali u Beogradu kako bi razgovarali o problemima “Agrokora”, formirali su ministarski tim koji će svakodnevno komunicirati radi razmjene informacija i poduzimanja zajedničkih mjera na očuvanju radnih mjesta, interesa dobavljača i stabilnog poslovanja tvrtaka iz sustava ovog koncerna u tim zemljama.

Prema priopćenju nakon sastanka sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, dogovor ministara je da ubuduće svaka od ovih zemalja kontrolira financijske i robne tokove kompanija vezanih za “Agrokor”.

Ministri su, također, izrazili spremnost za razgovore s predstavnicima hrvatske vlade kako bi se stabiliziralo poslovanje tog koncerna.

"Agrokor" se spašava u Zagrebu – gdje novi izvanredni povjerenik vlade pokušava podmiriti dobavljače i povratiti likvidnost koncerna, ali i u Beogradu gdje su predstavnici četiri zemlje dogovorili mjere zaštite kompanija koje posluju u okviru te kompanije. U osnovi, navodi se u priopćenju, regija ima zajednički problem.

Ministri očekuju da novi šef “Agrokora” imenuje neovisne stručnjake za uspješno restrukturiranje tvrtaka u sustavu koncerna", navedeno je u zaključku sa sastanka. Također je istaknuto očekivanje da nova uprava "Agrokora" na ravnopravan način tretira sve dobavljače, kako one u Hrvatskoj, tako i izvan nje.

Srbija neće dopustiti da domaće kompanije pretrpe štetu zbog "Agrokora", ukazao je premijer Aleksandar Vučić na početku sastanka s predstavnicima Slovenije, Crne Gore i BiH.

Srbijanski ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić rekao je da je Srbija u nešto boljem položaju nego druge zemlje u kojima "Agrokor" ima kompanije, jer je "Merkator S", koji upošljava oko 9.000 radnika, u većinskom vlasništvu slovenskog "Merkatora".

Slovenija će uskoro usvojiti poseban zakon "lex Merkator", kako bi tu kompaniju zaštitila od eventualnog prelivanja novca na račun "Agrokora", a da druge zemlje u kojima posluju firme tog koncerna za sada nisu predvidele donošenje takvog zakona.

"U svakoj zemlji je različita situacija u vezi s firmama 'Agrokora'. U BiH je 10 takvih kompanija, koje zapošljavaju 6.000 ljudi, u Srbiji je duplo više radnika, a u Crnoj Gori ih je 1.500", obavijestio je ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Mirko Šarović.

On je dodao da su očekivanja sudionika sastanka u Beogradu da sve tvrtke "Agrokora" budu ravnopravno tretirane prilikom financijske stabilizacije hrvatskog koncerna, odnosno da to ne bude "preko leđa" kćerka-tvrtaka u regiji.

Šarović je naglasio da dogovor o zajedničkom rješenju nije uperen ni protiv koga već je doprinos stabiliziranju "Agrokora".

Dva su zakona koja bi mogla da zaštite odljev deviza iz srbijanskih kompanija koje su u sistemu Agrokora - zakon o sprječavanju pranja novca i zakon o deviznom plaćanju.

Na sastanku su, pored Ljajića i Šarovića, bili i ministar gospodarskog razvoja i tehnologije Slovenije Zdravko Počivalšek, ministrica gospodarstva Crne Gore Dragica Sekulić i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović.

U sustavu "Agrokora" posluje 60 kompanija, koje zapošljavaju 60.000 radnika. Najviše u Hrvatskoj, potom u Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i tim redoslijedom zemlje su i u najvećem riziku. U Srbiji je zaposleno skoro 12.000 radnika, od kojih najviše u "Merkatoru S".