Formiraju se dva nova globalna rizika koja bi mogla utjecati na drastično pogoršanje gospodarskih perspektiva 2022./2023., pa čak i dovesti do teških lomova. Kako smo u srijedu najavili na Jutarnjem.hr, američke Federalne rezerve doista su objavile treće zaredom dizanje kamata za 0,75 postotnih poena, što je najagresivnije zatezanje američke monetarne politike u zadnjih 40 godina, koje može voditi prema urušavanju dioničkog tržišta, drastičnom slabljenju valuta niza zemalja te bankrotu ogromnog broja kućanstava i kompanija, ali i nekoliko država, koje redom više neće moći izdržati rast troškova zaduživanja/refinanciranja.
Drugi rizik još se nije materijalizirao, ali istraživanja javnog mnijenja u Italiji ukazuju kako će pobjedu na općim izborima u nedjelju odnijeti radikalna desnica; predsjednica Braće Italije, Giorgia Meloni, uz koalicijsku pomoć Mattea Salvinija, šefa Lige. Nakon 69 ideološki vrlo različitih vlada Italija će, ako ne bude velikih iznenađenja, formirati najdesniju vlast još od doba fašističkog diktatora Benita Mussolinija. Opasnosti ideološkog zaokreta Italije su ekstremne. Osim što su Meloni i Salvini izraziti euroskeptici, logična je pretpostavka kako kadrovska struktura njihovih stranaka ne pruža razinu tehničkih kompetencija za vođenje javnih financija Italije, zemlje koja je prezadužena. A zahtjevi ekstremne desne vlasti prema EU odnosno drugim članicama lako bi mogli pokrenuti lavinu raspada zajedničkih politika u najgorem mogućem trenutku sukoba liberalnih demokracija s režimom Vladimira Putina.
Objasnimo s po nekoliko rečenica i jednu i drugu opasnost.
Predsjednik američkih Federalnih rezervi u srijedu je objašnjavajući odluku o dizanju kamate za 0,75 postotnih poena naglasio kako im nije cilj izazvati recesiju, ali je istodobno konstatirao kako ne postoji bezbolan način za zaustavljanje inflacije. Poruka je jasna: mnogi će morati patiti. Fed je svjestan kako, sudeći prema cijelom nizu pokazatelja, već dolazi do značajnog usporavanja američke ekonomije, ali se ipak odlučio na novo agresivno dizanje kamate jer su uvjereni kako samo tako mogu spriječiti inflaciju da pusti preduboke korijene. Sve je to javnost u raznim varijantama već čula od više predstavnika Feda, ali je u srijedu u popratnim materijalima objavljena zbirna procjena donosioca odluka u Fedu o tome do koje razine moraju podići kamate ako žele zaustaviti bujanje cijena.
Radi se o grafičkom prikazu s točkama koje označuju po godinama projekciju kamata članova FOMC-a koju smatraju primjerenom. Iz tog grafikona razvidno je kako u Fedu očekuju kamate tijekom sljedeće godine na razini od 4,50-4,75 posto, što je razina koja će sigurno izazvati potrese na dioničkim, obvezničkim i valutnim tržištima te slomiti financije ogromnog broja kućanstava, poduzeća te, ponovimo, država. Uz tu razinu kamata u EU logično je očekivati daljnje snažno slabljenje eura, jačanje pritiska tzv. uvozne inflacije te drastični rast troškova zaduživanja, koji će povećati napetosti među članicama. Može se očekivati da će visina prinosa više članica EU ići osjetno iznad razine do koje Fed dogura kamate, a javne financije PIGS grupe zemalja (Portugal, Italija, Grčka i Španjolska) to ne mogu izdržati bez vrlo bolnih rezova.
Upravo zbog krupnih promjena u globalnim uvjetima financiranja, svaka nestabilnost u velikim članicama EU s prevelikim teretom duga realna je opasnost za cijelu EU jer se ideološki ekstremizam lako može pretočiti u financijski Armagedon.
Meloni je konzervativna liderica koja je počela kao neofašistička aktivistica Talijanskog socijalnog pokreta, a za briselske birokrate kaže da su "nihilističke globalne elite vođene međunarodnim financijama", što djelomično podsjeća na retorike kakve su imali Adolf Hitler i Mussolini. I Meloni i Salvini poigravaju se s idejom napuštanja eura, a Salvini je toliko kritičan prema sankcijama Rusiji da nije isključeno kako će nakon preuzimanja vlasti srušiti pojedine mjere jer tvrdi da "cijenu sankcija ne mogu platiti talijanske familije i biznisi".
Pri ovome se očekuje da bi nove talijanske vlasti mogle imati nerealne zahtjeve za povećanje EU paketa od 200 milijardi eura, iako se radi o uvjerljivo najvećim sredstvima namijenjenim jednoj zemlji. No talijanska ekonomija već je tradicionalno u problemima, a javni dug im je na razini od oko 3 tisuće milijardi eura. Uz neodrživi javni dug Salvini lansira ideju dodatnog zaduživanja za 30 milijardi eura (2 posto talijanskog BDP-a) za poticanje biznisa. Meloni je fiskalno konzervativnija, ali je više puta govorila o potrebi redefiniranja plana koji Italiji osigurava 200 milijardi eura iz EU plana za oporavak, što budi strahove kako želi pobjeći od reformskih obveza koje je pokušavao nametnuti bivši premijer Mario Draghi.
Na razini EU talijanski problemi dodatno otežavaju vođenje zajedničkih politika. Iako je u Italiji u kolovozu inflacija narasla na više od 9 posto, zemlji nikako ne odgovara zaoštravanje monetarne politike Europske središnje banke jer ne može izdržati rast troškova zaduživanja, što de facto onemogućava odlučnije akcije ESB-a. Istodobno industrijske grupe u Italiji ionako najavljuju zatvaranja tvrtki te masovne otkaze. Sve to govori da se talijanske, a zbog talijanskih i europske javne politike nalaze na prijelomnici. Politički gledano Meloni je bliža mađarskom autokratu Viktoru Orbanu, nego francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, što će dodatno otežati koordinaciju zajedničkih europskih politika.