FILM KOJI JE PODIJELIO SAD Ovo je nova ikona Amerike: Snajperist Kyle koji je u Iraku ubio 160 ljudi

Nisam gledao film, ali dajte da pogodim: glavni lik ubija bezlične Iračane, ali prava žrtva je njegova izmučena duša, napisao je ironično novinar Max Blumenthal. Uoči dodjele Oscara za koji je dobio šest nominacija, među kojima i onu za najbolji film, “Američki snajper” Clinta Eastwooda podijelio je američku naciju i kritičare, a Blumenthalov komentar samo je jedan u nizu. Iako se većina komenatora složila da je “film dobar” te da se “ Bradley Cooper snašao u ulozi pokojnog ‘američkog snajpera’ Chrisa Kylea”, postavlja se pitanje je li u redu da se filmom veliča “ubojica koji nikad nije žalio zbog smrti stotina Iračana” i koji je u memoarima ustvrdio da je ubijati ih bilo “zabavno”.

Fokus filma

Redatelj Eastwood i glavni glumac Cooper tvrde da je fokus filma na tretmanu povratnika iz rata u Iraku, “proučavanju njegova karaktera” i teškoća s kojima se suočavaju američki vojnici. No, riječ je o “mitologiziranom”’, najsmrtonosnijem snajperistu u američkoj povijesti, samom po sebi kontroverznom, i na to su se, među ostalim, koncentrirali mediji i komentatori. Film je zbog toga politički. “Republikanska filmska platforma, kako to kažu u New York Magazineu, ‘neokonzervativna fantazija sa snažnom političkom agendom’, kako navodi filmaš Robert Greenwald, dok se Lindy West u Guardianu pita “kako je moguće da američki domoljubi pojednostavljuju ličnost ubojice ispunjenog mržnjom i smatraju ga herojem”.

Bradley Cooper u ulozi ‘američkog snajpera’ Chrisa Kylea

Chris Kyle bio je prgavi macho Teksašanin iz Odesse, koji je u Iraku zaradio nadimak Legenda zbog uspjeha u “skidanju” neprijatelja, a dvaput je bio ranjen i dobio nekoliko medalja za svoju službu na ratištu u Iraku. Iz vojske je otpušten uz sve počasti 2009. godine. Nakon nepune četiri mirnodopske godine, 2. veljače 2013., poveo je 25-godišnjeg mladića, ratnog veterana navodno oboljelog od PTSP-a, na streljanu u teksaškom okrugu Erath. Mladićeva majka zamolila ga je da mu pomogne zbog psihičkih problema s kojima se bivši vojnik hrvao, no mladić se iz još neutvrđenih razloga okrenuo protiv Kylea te upucao i njega i Kyleova prijatelja koji je bio s njima. Chris Kyle imao je 38 godina.

Chris Kyle izazivao je kontroverze gdje god je došao. Karizmatičan i čvrstih stavova, kako su ga opisali prijatelji, i nakon ratišta je hodao u vojničkim čizmama te se ponašao kao na bojištu. Govorio je otegnutim teksaškim naglaskom, napisao memoare istog naslova kao i film, zaradio milijune i uvijek blizu sebe držao pušku. Nije se skanjivao od - blago rečeno - diskutabilnih izjava u svojoj knjizi. Iračane je, primjerice, nazvao “divljacima”.

“Primitivizam i odvratna zloća. To je razlog zbog kojega smo se borili u Iraku. Zato je mnogo ljudi, uključujući i mene, nazivalo neprijatelje ‘divljacima’. Nema drugog načina da se opiše ono što smo tamo zatekli”, napisao je. Poslije je rekao: “Ljudi me često pitaju smeta li mi što sam pobio toliko ljudi u Iraku? Ne, kažem im. Volio sam svoj posao. I ne pretjerujem kad kažem da je bilo zabavno”.

Kontroverzne su i neke njegove priče koje novinari nikad nisu uspjeli potvrditi. Tako je Kyle tvrdio da je jednom prilikom upucao dvojicu naoružanih muškaraca koji su pokušali ukrasti njegov pick-up. Prišli su mu na jednoj benzinskoj postaji u Teksasu, a on je pod izgovorom da traži ključeve posegnuo za puškom i obojicu ubio. No, taj incident, zapravo ubojstvo, nije zabilježen, niti su ikada pronađena tijela nepoznatih pljačkaša. Novinar koji je obilazio benzinske crpke na tom području i ispitivao lokalne šerife nije naišao na potvrdu da se nešto slično ikada dogodilo.

Nakon uragana

Druga njegova priča kaže da je nakon uragana Katrina na poziv američke vlade otputovao u New Orleans gdje je ubio 30 osoba koje su pljačkale i radile nerede u gradu zahvaćenom kaosom i bezvlašću. Kyle je bio jedini izvor te priče koju je otkrio skupini veterana jedne večeri dok je bio pod utjecajem pića. Drugom je prilikom izjavio da je nokautirao guvernera Minnesote Jesseja Venturu jer je kritizirao Irak i izjavio da je pošteno što su američki Sealsi “i sami primili nekoliko metaka”. Ventura ga je poslije tužio i pobijedio u parnici.

Ipak, novinari koji su se usudili javno kritizirati lik i djelo junaka Eastwoodova filma dočekani su na nož i na njegovu se primjeru pokazala sva podijeljenost nacije na liberale i konzervativce.

Nezavisna novinarka Rania Khalek na Twitteru je napisala kako film koji veliča Kylea “predstavlja opasnu propagandu koja od serijskog ubojice čini sveca” te je riječ o “povijesnoj reviziji rata u Iraku”. “Kyle je bio krvožedan, ispunjen mržnjom, predrasudama i entuzijazmom za ubijanje iračkih ‘divljaka’”, napisala je Khalek. Zbog toga je dobila prijetnje smrću. “Tebe treba smaknuti. Učini nam uslugu i ubij se sama”, napisao joj je jedan komentator. I druge komentatore filma zapljusnuo je sličan val mržnje od obožavatelja “američkog snajpera”.

Seth Rogen, glumac iz filma o sjevernokorejskom vođi Kim Jong-unu, koji je i sam izazvao pravu političku buru, pa i cyber napade, izjavio je da ga taj film podsjeća na isječak iz nacističkog propagandnog filma iz filma “Nemilosrdni gadovi” o nacističkom snajperistu kojega Hitlerov režim glorificira. “Baš lijepo što tako misliš, s obzirom na to da su tipovi poput Kylea razlog što trenutačno ne sjediš u sjevernokorejskom zatvoru”, navedeno je u jednoj od reakcija.

Oglasio se i dokumentarist Michael Moore: “Mog je ujaka u Drugom svjetskom ratu ubio snajperist. Učili su nas da su snajperisti kukavice. Upucaju te s leđa. Snajperisti nisu heroji. A oni koji vrše invaziju su još gori”, rekao je Moore.

Javila se i Palin

Javila se i konzervativna strana. Sarah Palin, konzervativna aljaška mama s puškom i bivša potpredsjednička republikanska kandidatkinja, napisala je: “Holivudski ljevičari pljuju na grobove boraca za slobodu koji su zaslužni za to što mogu raditi to što rade. Kada ćete shvatiti da niste dostojni glancati Kyleu njegove vojničke čizme”. Mnogim konzervativcima i pripadnicima oružanih snaga Chris Kyle je nedodirljiv i kritike na njegov račun jednake su nepoštivanju vojske i onih koji joj pripadaju.

Sukobi konzervativnih i liberalnih medija nad ovim filmom vodili su se i oko starih tema o ratu u Iraku i kontroli oružja u SAD-u. Članovi žirija za Oscara za to vrijeme vijećaju i bit će zanimljivo čuti njihovu presudu dok film puni kino blagajne.

Kyleov biograf Michael J. Mooney kaže kako nitko ne propituje Kyleovu iznimnost na ratnom polju, no njegov lik je obilježilo njegovo vlastito inzistiranje na tome da uvijek bude muškarčina. “Ljudi me stalno pitaju koliko sam ljudi ubio. Moj odgovor je: Čini li me odgovor manjim ili većim muškarcem?”, piše u knjizi.

“Nakon nevjerojatne vojne karijere osjećao je velik pritisak da održi tu reputaciju”, izjavio je, pak, Mooney. To je, kaže, radio upadajući u barske tučnjave za koje je krivio “nakupljenu agresiju”. U knjizi je ispričao priču o sebi i svom prijatelju s kojim se potukao protiv nekoliko boraca ultimate fighta.

“Radije bih da me ispraše, nego da ispadnem ženskica pred svojim dečkima”, rekao je o tome Kyle. Možda ga je potreba da se i dalje dokazuje i održi reputaciju snagatora natjerala da priča napuhane ili čak izmišljene priče.

Zbog toga i najvažniji aspekt njegove priče visi u zraku.

U njegovoj se knjizi navodi da je američka vojska potvrdila da je ubio 160 meta u Iraku (potvrđenim se smatra kada postoji svjedok). Kyle, pak, tvrdi da je ubio 255 ljudi.