Prošlomjesečni nestanak Bao Fana, uspješnog poduzetnika u tehnološkoj industriji, ponovno je pobudio zanimanje za relativno nov kineski fenomen, a to su milijarderi koji nestaju. Taj osnivač investicijske banke China Renaissance Holdings - s popisom klijenata koji uključuje internetske divove Tencenta, Alibabu i Baidu - smatra se gigantom u tehnološkom sektoru zemlje.
Njegov slučaj slijedio je scenarij prijašnjih - nestao je nekoliko dana prije nego što je njegova tvrtka objavila da "surađuje u istrazi koju provode određene vlasti u Narodnoj Republici Kini", kako piše BBC u svojoj analizi. Kao što je također postalo uobičajeno, još nema informacija o tome koje vladino tijelo provodi istragu, o čemu se uopće radi ili gdje se Bao nalazi.
Do misterija njegovog nestanka došlo je nakon što je nekoliko kineskih poslovnih čelnika nestalo posljednjih godina, uključujući i šefa Alibabe Jacka Maa.
Dok fenomen ‘nestajućih milijardera‘ svakako privlači mnogo pozornosti, postoji i niz manje poznatih slučajeva nestanka kineskih građana nakon što su sudjelovali u, primjerice, protuvladinim prosvjedima ili kampanjama za ljudska prava. Baov nestanak ponovno je aktualizirao razmišljanja prema kojima je ovo jedan od načina na koji kineski predsjednik Xi Jinping pojačava kontrolu nad kineskim gospodarstvom.
Do novog nestanka milijardera došlo je uoči godišnjeg Nacionalnog narodnog kongresa, na kojem su ovog tjedna objavljeni planovi za najveću reviziju kineskog financijskog regulatornog sustava posljednjih godina. Donesena je odluka o osnivanju novog tijela za nadzor financijskih regulatora koje će nadzirati većinu financijskog sektora. Vlasti su priopćile da bi se time zatvorile postojeće rupe u zakonu uzrokovane postojanjem brojnih agencija koje prate različite aspekte kineske industrije financijskih usluga, vrijedne trilijune dolara.
Povijest nestanaka
Samo u 2015. godini najmanje je pet rukovoditelja postalo ‘nedostupno‘, uključujući Guoa Guangchanga, predsjednika kineskog multinacionalnog koncerna Fosun International, koji je na Zapadu najpoznatiji po tome što je vlasnik engleskog nogometnog kluba Wolverhampton Wanderersa. Guo je nestao u prosincu te godine, a njegova je tvrtka nakon njegova ponovnog pojavljivanja u javnosti objavila da je pružao pomoć u istragama.
Dvije godine kasnije kinesko-kanadski biznismen Xiao Jianhua odveden je iz luksuznog hotela u Hong Kongu. Bio je jedan od najbogatijih Kineza, a prošle je godine bio u zatvoru zbog korupcije. U ožujku 2020. još jedan milijarder, nekretninski tajkun Ren Zhiqiang, nestao je nakon što je Xija nazvao "klaunom" zbog politike borbe protiv pandemije covida-19. Kasnije te godine, nakon jednodnevnog suđenja, Ren je osuđen na 18 godina zatvora pod optužbom za korupciju.
Najistaknutiji ‘nestajući milijarder‘ bio je osnivač Alibabe Jack Ma. Kao tada najbogatija osoba u Kini, Ma je nestao krajem 2020. godine, nakon što je kritizirao financijska regulatorna tijela u zemlji. Planirano mega-uvrštavanje dionica na burzu njegovog diva za online plaćanja Ant Group, odgođeno je. Unatoč tome što je donirao gotovo 10 milijardi dolara kineskom državnom fondu "Common Prosperity" (Zajednički prosperitet), nije viđen u Kini više od dvije godine. Također, nije optužen ni za kakvo kazneno djelo. Gdje se Ma nalazi i dalje nije posve jasno, iako je bilo izvještaja posljednjih mjeseci da je viđen u Japanu, Tajlandu i Australiji.
Kineska vlada, pak, inzistira na tome da su akcije protiv nekih od najbogatijih ljudi u zemlji poduzete isključivo na pravnim temeljima i obećala je iskorijeniti korupciju. No, ove akcije Pekinga odvijaju se nakon desetljeća liberalizacije onoga što je na kraju postalo drugo najveće svjetsko gospodarstvo.
Vraćanje kontrole u ruke partije
To otvaranje kineskog gospodarstva dovelo je do pojave niza multimilijardera koji su, zahvaljujući svojem golemom bogatstvu, imali potencijal za posjedovanje značajne moći. Sada, kako tvrde neki promatrači, kineska Komunistička partija pod Xijem želi tu moć vratiti u svoje ruke i čini to na načine koji su često obavijeni velom tajne.
Moć velikog biznisa u Kini, posebno tehnološke industrije, rasla je pod politikama prethodnika aktualnog predsjednika Xija - Jianga Zemina i Hu Jintaoa. Prije toga, Peking je bio usredotočen na tradicionalne centre moći - vojsku, tešku industriju i lokalne vlasti. Dok je održavao čvrstu kontrolu nad tim sektorima, Xi je proširio svoj fokus kako bi pod svoju kontrolu stavio još veći dio gospodarstva. Njegova politika ‘zajedničkog prosperiteta‘ dovela je do velikih udara u većem dijelu gospodarstva, pri čemu je tehnološka industrija bila predmet posebnog nadzora.
"Ponekad su ovi incidenti orkestrirani na način da se pošalje šira poruka, posebno određenoj industriji ili interesnoj skupini", objašnjava Nick Marro iz konzultantske tvrtke The Economist Intelligence Unit za BBC. "To odražava pokušaj centralizacije kontrole i autoriteta nad određenim dijelom gospodarstva, što je bila ključna značajka Xijevog stila upravljanja tijekom proteklog desetljeća", dodao je. "Peking je i dalje usredotočen na osiguravanje da velike tehnološke platforme i igrači ne razvijaju svoje vlastite brendove i utjecaj zbog kojih bi ih bilo teško obuzdati i zbog čega bi vjerojatno radili protiv onoga što bi želio Peking", kaže Paul Triolo, voditelj programa za Kinu i tehnološke politike u globalnoj konzultantskoj tvrtki Albright Stonebridge Group.
Opasnosti ‘targetiranja‘ milijardera
Također, ključ zajedničkog prosperiteta je vladavina zakona te zahtjev da se pravila moraju jednako primjenjivati i na bogate i siromašne. Peking tvrdi da je njihova politika usmjerena na smanjivanje rastućeg društvenog jaza u bogatstvu, za koji se mnogi slažu da je glavni problem koji bi mogao potkopati poziciju Komunističke partije ukoliko ga se ne riješi. U zemlji vlada sve veća nejednakost, a Xi se navodno suočava s pritiskom ultraljevičara koji žele snažnije približavanje socijalističkim korijenima partije.
Misterij koji okružuje nestanke milijardera, kao i šira zabrinutost oko pristupa Pekinga načinu poslovanja, mogu imati značajne neželjene posljedice. Neki promatrači događanja u Pekingu sugeriraju da tamošnje vlasti riskiraju odvraćanje novih poslovnih talenata. "Opasnost za Peking zbog toga što od milijardera čine mete u tome je što se time izvršava jači pritisak na tehnološke poduzetnike koji se nadaju da će postati sljedeći Jack Ma", ističe Triolo.
No, čini se da je Xi svjestan rizika da sve to dovede do pada poslovnog raspoloženja, pa je tako u ovotjednom govoru delegatima naglasio važnost privatnog sektora za Kinu. No, također je pozvao privatna poduzeća i poduzetnike da "budu bogati i odgovorni, bogati i pravedni, bogati i puni ljubavi". Osim što je najavljen novi financijski nadzor, bankari su prošlog mjeseca također upozoreni da ne slijede primjer svojih "hedonističkih" zapadnih kolega. Promatrači zbivanja ovo vide kao dodatni dokaz da Xi ima financijski sustav na nišanu.
"Posljednjih mjeseci vidjeli smo naznake programa ‘zajedničkog prosperiteta‘ u financijskim uslugama, posebno u pogledu nagrađivanja i bonus obrazaca za više rukovoditelje, kao i razlike u plaćama između menadžmenta i nižeg osoblja", kaže Marro.
Ostaje za vidjeti hoće li obračun s milijarderima Xiju pomoći da znatnije ojača vlast. Ono što je sigurno ugroženo jest povjerenje u kineska financijska tržišta, poduzeća i naposljetku gospodarstvo u cjelini, zaključuje se u analizi BBC-a.