VELIKA ULOGA PICULE

Eurozastupnici prvo opleli po Janši, a onda oštro kritizirali Srbiju: ‘Pogledajte što dopuštaju Kini‘

Kritike srbijanskim vlastima idu zbog pokušaja suzbijanja prosvjeda, nepoštivanja europskih standarda radnih prava i bliskosti s Kinom

Janez Janša, sjednica Europskog parlamenta i Aleksandar Vučić

 Afp

Europski parlament je u četvrtak je izrazio duboku zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava vijetnamskih radnika u Srbiji, nasilja nad sudionicima prosvjeda za zaštitu okoliša, ali i rastućeg utjecaja Kine u toj zemlji.

Osim kritika srbijanskim vlastima zbog pokušaja suzbijanja prosvjeda, nepoštivanja europskih standarda radnih prava i bliskosti s Kinom, dio zastupnika u raspravi je kritizirao i otvaranje novih pregovaračkih poglavlja za pristupanje Srbije EU u ovim okolnostima.

Zajednički prijedlog rezolucije najvećih klubova zastupnika, pučana (EPP), socijalista (S&D), liberala (Renew) i Zelenih te konzervativaca iz ECR-a o prisilnom radu u tvornici Linglong i prosvjedima za zaštitu okoliša u Srbiji izglasan je s 586 glasova za, 53 protiv i 44 suzdržana zastupnika.

Prosvjedi u Srbiji

Ekološki aktivisti i tisuće građana Srbije u prosincu su nastavili prosvjede i blokade prometnica tražeći obustavu istraživanja litija i zaustavljanje projekta korporacije "Rio Tinto" koji smatraju ozbiljnom prijetnjom okolišu, a eurozastupnici su osudili napade na prosvjednike ekstremista i huligana koje se smatra bliskima vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Vučić je nakon prosvjeda prošlog tjedna povukao iz procedure sporni zakon koji omogućuje eksproprijaciju zemljišta za potrebe međunarodne rudarske kompanije i zakon o referendumu, što su bili neki od zahtjeva prosvjednika.

Europarlamentarci su također upozorili na kršenja ljudskih prava oko 500 vijetnamskih radnika na gradilištu tvornice Linglong u Zrenjaninu koja je u kineskom vlasništvu. Vijetnamskim radnicima su, po izvješćima, oduzete putovnice i primorani su živjeti u nehumanim uvjetima.

Zastupnici su stoga upozorili da Srbija daje Kini i kineskim industrijalcima sve više zakonskih privilegija u zemlji, čak i kada su one suprotne zakonima EU-a, i izrazio zabrinutost zbog sve većeg utjecaja Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu.

Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik iz redova socijalista (S&D) i jedan od koautora prijedloga rezolucije, istaknuo je u raspravi u Europskom parlamentu i da "u Srbiji nisu usamljeni slučajevi vanjskih utjecaja kroz sumnjive investicije neusklađene s europskim standardima i vrijednostima, a takve rezultiraju prisilnim radom".

"Sve to uz direktnu podršku vladajućih struktura koji prosvjednike za očuvanje okoliša uspoređuju s fašistima, dok huligani uz zaštitu policije brane murale osuđenim ratnim zločincima", dodao je što je navedeno i u Piculinom u amandmanu na prijedlog rezolucije.

Odluka Europske komisije da nakon nasilnih napada Vučićevih huligana na prosvjednike sa Srbijom otvori klaster pregovora o okolišu ne pomaže kredibilitetu EU, ocijenio je Picula.

Pregovori s EU

Srbija je u utorak u Bruxellesu otvorila pregovore u 4. klasteru koji obuhvaća četiri pregovaračka poglavlja i sada ukupno ima otvorena 22 od 35 poglavlja i to je prvo otvaranje novih poglavlja od prosinca 2019. godine.

Picula je ocijenio ironičnim da je jučer održana međuvladina konferencija za otvaranje novog klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom baš klaster za okoliš, tek nekoliko dana nakon masovnih prosvjeda u Srbiji protiv zakonodavnog prijedloga vlade kojima bi se opasno ugrozio okoliš.

"Građanski otpor uspio je dovesti do povlačenja spornog zakona, ali je otpor Bruxellesa prema takvim politikama vlade, nažalost, izostao. Ovakve odluke neće obnoviti kredibilitet politici proširenja", napomenuo je Picula.

S druge strane, pučanka Miriam Lexmann (EPP), također autorica prijedloga, pozdravila je otvaranje klastera 4, te je izrazila nadu da će to potaknuti vlasti da osiguraju da se na pravi način pozabave ovim slučajevima.

Pozdravila je i odluku srpske vlade da povuče zakon o eksproprijaciji i amandmane o zakonu o referendumu i da istraži uvjete u tvornici Linglong. Ipak, Lexmann upozorava da "izgradnja tvornice guma Linglong pokazuje na koji se način širi utjecaj Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu".

Liberal Klemen Grošelj (Renew Europe), također autor prijedloga, istaknuo je da se EU mora zapitati o odnosu Srbije i Kine".

"Kina ima sistem koji je u potpunosti nespojiv s EU-om, a Srbija nastoji ući u Uniju", upozorio je Grošelj te naglasio da je razočaran situacijom u Srbiji.

Sveprisutna korupcija

Viola von Cramon-Taubadel iz kluba Zelenih, također suautorica prijedloga, istaknula je da se u prosvjedima ne radi samo o zaštiti okoliša i zakonu o referendumu nego i o "o borbi protiv široko rasprostranjene korupcije", te naglasila da Unija ne smije pristati na kompromise kod standarda za države koje ulaze u EU.

Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol je ispred Europske pučke stranke istaknuo da trenutna situacija ukazuje na činjenicu da "predsjednik Vučić nikad nije istinski bio odan europskim idejama i vrijednostima".

"Mirne prosvjede prati niz incidenata i provokacija, sporadični sukobi, naguravanja i tučnjave koje izazivaju skupine provokatora i pristaša vlasti, uz upadljivo odsustvo uniformirane policije. Očito je da vladajuća Srpska napredna stranka ugrožava politička prava i građanske slobode u Srbiji", upozorio je Sokol.

"Srbija ne može ući u EU dok ne riješi temeljna pitanja vezana uz vladavinu prava, u što spada i procesuiranje ratnih zločina, rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba iz agresije na Hrvatsku te zaštita prava manjina", zaključio je.

Desni klub uz Beograd

Thierry Mariani je u ime desnog kluba zastupnika Identitet i demokracija prozvao EU zbog odnosa prema Srbiji.

Komisija od Srbije "traži odredbe koje ne stoje u drugim sporazumima", ustvrdio je. "Srbija je izgubila Kosovo, a ovaj parlament priznaje Prištinu. Svi međunarodni ulagatelji, Ruski kineski i drugi, vi želite da budu podčinjeni Bruxellesu, ne štitite pravednu konkurenciju u EU," komentirao je Mariani.

Mariani je zatražio da se sa Srbijom vodi iskren dijalog i da EU "ne tjera svoju ideologiju u trećim zemljama".

Ivan Vilibor Sinčić, hrvatski nezavisni zastupnik, također je prozvao EU za probleme u Srbiji.

"To što je u Europi zabranjeno kada je u pitanju životna sredina ili okoliš, ne može biti dozvoljeno u Srbiji, Bosni ili pak Albaniji koja isto ima nalazište litija i koju je Merkel posjetila odmah nakon posjeta Beogradu."

"Nije prihvatljivo da zemlje periferije, bile članice Europe ili ne, budu deponij da bi se netko vozio električnim automobilima", istaknuo je Sinčić.

Povjerenik Komisije za upravljanje kriznim situacijama, Janez Lenarčič ponovio je predanost europskoj integraciji Srbije, te istaknuo kako je otvaranje klastera 4 ukazalo da se "EU i Srbija sve više povezuju na Zelenom planu". Istaknuo je da EU očekuje da se provodi relevantno zakonodavstvo za zaštitu radnika u Srbiji, te da će pratiti razvoj događaja, ali i da je Komisija zabilježila odluke da se povuče zakon o eksproprijaciji i o referendumu.

EP pozvao Sloveniju na dosljednije poštivanje vladavine prava

Europski parlament u četvrtak je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio rezoluciju o temeljnim pravima i slobodama te vladavini prava u Sloveniji, u kojoj je pozvao na veću razinu javne rasprave, poštivanje neovisnosti javnih medija i autonomije pravosuđa.

Za prijedlog rezolucije koju su predložili zastupnici iz stranačkih grupacija ljevice i centra glasovalo je 356 članova parlamenta, 284 je bilo protiv, a 40 suzdržanih.

Rezolucija, u kojoj se iznosi zabrinutost nad niskom razinom javne rasprave u Sloveniji, poziva na neovisnost i autonomiju medija te adekvatno financiranje i autonomiju pravosudnih tijela. Podnijele su je četiri političke skupine u Europskom parlamentu - socijaldemokrati, liberali, zeleni i ljevica, temeljem zaključaka radne skupine koja je u fact-finding misiji ove jeseni boravila u Ljubljani.

Najveća europarlamentarna grupacija, Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, nije se pridružila toj inicijativi, a u Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koju vodi slovenski premijer Janez Janša, ocijenili su je "političkim pamfletom" koji je, po njima, iz Slovenije inspirirala oporba kako bi destabilizirala vladu.

Rezolucijom je Europski parlament izrazio "duboku zabrinutost zbog razine javne rasprave, atmosfere neprijateljstva, nepovjerenja i duboke polarizacije u Sloveniji, što je narušilo povjerenje u javna tijela i među njima".

U rezoluciji se također ističe da utjecajne javne osobe i političari, uključujući i članove Vlade, moraju biti primjerom i osigurati poštovanje i civiliziranu javnu raspravu, bez zastrašivanja, napada, vrijeđanja i uznemiravanja.

Rezolucija je pozdravila činjenicu da je slovenska vlada, premda sa zakašnjenjem, omogućila imenovanje dvaju europskih delegiranih tužitelja iz Slovenije, te poziva vladu da i dalje omogući stabilno financiranje i djelovanje javnih medija s nezavisnom uređivačkom politikom.

Rezolucija ima 18 točaka sadrži i niz drugih preporuka na području temeljnih sloboda i vladavine prava.

Zastupnici europskog parlamenta ove su godine nekoliko puta raspravljali o stanju demokracije u Sloveniji, na plenarnoj sjednici ili u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (Libe). Općenita je ocjena da vladavina prava u Sloveniji, koja u drugom polugodištu 2021. predsjedava Vijećem EU-a, funkcionira, ali da političku polarizaciju do koje je došlo treba prevladavati i povećati razinu javne rasprave, kako ne bi došlo do daljnje erozije povjerenja u javne ustanove.

Pritom se u rezoluciji ističe da javne osobe i političari moraju biti primjer drugima za javnu raspravu na civiliziranoj razini, takvu u kojoj će izraziti poštovanje prema drugačijem mišljenju, a bez zastrašivanja, napada, klevetničkih kampanja i uznemiravanja u koje se nekad upleću i javne osobe.

Slovenska oporba desnu vladu Janeza Janše već duže vrijeme optužuje za autokratski stil vladanja, pritisak na javne medije i verbalne napade na novinare, kao i za miješanje u rad nezavisnih tijela i pritiske na pravosudni sustav.

Inicijativa za rezoluciju došla je nakon nedavnog posjeta radne skupine iz Europskog parlamenta, koja je u izvješću posebno istaknula da Janšina vlada kasni s imenovanjem javnih tužitelja za ured Europskog javnog tužitelja (EPPO) te da je tijekom blokirala zakonsko financiranje Slovenske tiskovne agencije (STA). Premda je došla na njegov poziv, Janša skupinu nije želio primiti, a ona je u izvješću nakon posjeta upozorila i na problematičan ton javne rasprave kojeg se ne ustežu niti predstavnici vlasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. kolovoz 2022 09:52