Situacija je alarmantna - Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Klimatske i ekološke krize produbljuju postojeće nejednakosti, oštećuju kritičnu infrastrukturu, uzrokuju velike poremećaje u poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji, a u svemu tome najranjivije su regije i društvene skupine koje su izložene najvećem riziku. U razdoblju od 1980. do 2022. godine, ekstremni događaji povezani s klimatskim promjenama u državama članicama Europske unije doveli su do gospodarskih gubitaka koji se procjenjuju na oko 650 milijardi eura.
Spomenuti negativni trendovi jasnije nego ikad naglašavaju hitnu potrebu za pojačanim djelovanjem Europske unije. Procjenjuje se da bi ubrzavanje zelene transformacije moglo povećati BDP EU-a za nevjerojatnih 440 milijardi eura godišnje te stvoriti druge značajne koristi za gospodarstvo, građane i okoliš. No ključno je da nacionalne vlade unutar Unije u svoj rad što više uključe manje sredine kako bi se u djelo proveli Pariški sporazum i njegov cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja unutar sigurnih razina.
Europska unija još jednom je pozvana da slijedi ambiciozne politike Zelenog plana kako bi se do 2050. postigao cilj klimatske neutralnosti, stvorila uspješna gospodarstva i osigurala dobrobit unutar planetarnih granica. Izvješće "Regije i gradovi oblikuju Europski zeleni plan 2.0", u kojem je navedeno 29 ključnih preporuka za sljedeći zakonodavni mandat EU-a, prošloga tjedna predstavljeno je u Bruxellesu od strane Europskog odbora regija (OR) u nazočnosti Maroša Šefčoviča, izvršnog potpredsjednika Europske komisije za Europski zeleni plan, međuinstitucionalne odnose i predviđanje.
Europski odbor regija, koji je glas regija i gradova u procesu kreiranja politike EU-a, od 2019. godine izdao je više od 78 rezolucija koje pokrivaju različita tematska područja Europskog zelenog plana. Prošlotjedna konferencija u Bruxellesu organizirana je u okviru inicijative "Green Deal Going Local" Europskog odbora regija i dio je aktivnosti OR-a u okviru Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju te Europskog pakta o klimi. U raspravama su sudjelovali veleposlanici Sporazuma gradonačelnika i veleposlanici Pakta o klimi.
"Lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u našoj borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Naši napori u zelenoj tranziciji zahtijevaju usklađenost nacionalnih i podnacionalnih vođa (vodstava). I upravo zato sam kroz ‘Dijalog o čistoj tranziciji‘, koji je u suradnji s Odborom regija održan u ožujku, nastojao pojačati naš angažman. Komisija će nastaviti podupirati regije i gradove u napredovanju u zelenoj tranziciji. Osobito sam ponosan na naš rad vezan uz smanjenje administrativnog opterećenja, pojednostavljenje izdavanja dozvola i olakšavanje pristupa financiranju", izjavio je Šefčovič.
Novo izvješće poziva na obnovljenu agendu Green Deal 2.0, kojoj je cilj poticati održivu konkurentnost i stratešku autonomiju, iskorjenjivati društvene nejednakosti te nastaviti iskorištavati potencijale zelenih inovacija, a u središtu svega trebaju biti regije i gradovi sa svojim specifičnim kontekstima i potrebama.
"Treba im osigurati posjedovanje potrebnih alata i resursa kako bi se postigli ambiciozni i zadani ciljevi te ih ovlastiti da sami osmišljavaju i upravljaju putevima zelene tranzicije", rečeno je u Bruxellesu, gdje je još jednom stavljen naglasak na geslo "Misli globalno, djeluj lokalno".
S obzirom na to da su EU od uvođenja Europskog zelenog plana potresle brojne međunarodne krize, sve je veća potreba za ojačanim i fleksibilnijim zelenim dogovorom, koji je spreman odgovoriti na rastuće izazove.
Regije i gradovi izrazili su zabrinutost zbog manjka sredstava za provedbu Europskog zelenog plana jer se mnoge lokalne i regionalne vlasti u EU-u već sad bore kako bi osigurale dostatna ulaganja koja su prijeko potrebna za zelenu i digitalnu tranziciju.
"Gradovi i regije motori su tranzicije koji pokreću naše gospodarstvo i društvo naprijed, stvarajući konkurentnije, otpornije i zdravije lokalne zajednice. Ali tu tranziciju ne možemo provesti sami. Trebamo kohezijsku politiku koja će doprijeti do svakog grada, regije ili sela, nitko ne smije biti izostavljen. Potrebni su nam izravna EU sredstva za održive projekte na terenu i aktivno uključivanje privatnog sektora, koji je odgovoran za više od 80 % emisija ugljikovog dioksida u Europskoj uniji", rekao je Rafał Trzaskowski, gradonačelnik Varšave te predsjedavajući ENVE komisije OR-a i radne skupine Green Deal Going Local.
U nastavku donosimo neke od ključnih preporuka iznesenih od strane Europskog odbora regija (OR):
- izgraditi dugoročnu strategiju održivosti i stabilnog okvira koji nadilazi jedan mandat i stavlja veću pozornost na pravednu tranziciju;
- poboljšati koordinaciju fondova i instrumenata Europske unije za zelene i digitalne tranzicije te bolje regulirati i pojednostaviti pristup istima;
- jačati vodeću ulogu koju EU ima u globalnoj tranziciji i raditi na Globalnom zelenom dogovoru izgrađenom oko sudjelovanja gradova i regija, uz jačanje upravljanja na više razina u svim državama članicama Europske unije;
- povećati fokus na zaštitu biološke raznolikosti, unaprijediti prijelaz na održive prehrambene sustave i rješavati povezanost između ljudskog zdravlja, klimatskih promjena i ekoloških kriza;
- uskladiti prioritete i raspodjelu višegodišnjeg financijskog okvira EU-a s ambicijama Green Deala 2.0, uz podršku pristupa usmjerenog na misiju kroz specifične i vremenski ograničene ciljeve te robustan financijski paket koji uključuje tehničku pomoć i povećanje izravnog EU financiranja gradova i regija;
- dodatno osnažiti lokalne i regionalne vlasti za proizvodnju, potrošnju i pohranjivanje vlastitih obnovljivih izvora energije.
"Europski zeleni plan osmišljen je kao strategija rasta kojoj je cilj osigurati uključivu dobrobit za sve. Prilagodili smo ga kako bismo odgovorili na nove izazove ekonomskog i geopolitičkog konteksta koji se brzo i stalno mijenja. Ozeleniti je jedini put naprijed. Ne možemo više koristiti fosilna goriva i prirodne resurse kako smo to dosad činili. Isto tako, svjesni smo činjenice da uvođenje promjena nije nimalo lak zadatak za gradove i regije, koji riskiraju pogoršanje postojećih nejednakosti ili stvaranje novih. Stoga je naša zadaća provesti Green Deal s jakom socijalnom dimenzijom, pretvarajući strah u nadu, a pad u rast", istaknula je Kata Tüttő, zamjenica gradonačelnika Budimpešte i potpredsjednica Komisije ENVE OR-a.
U provođenju prijeko potrebne zelene politike ključnu ulogu imaju i mladi, o čemu je u Bruxellesu govorila Španjolka Maria Serra Olivella, veleposlanica Pakta za klimu.
"Mladi su ambiciozni i sve više organizirani kao nositelji velikih promjena. Dosta nam je stavljanja kapitala ispred naših života! Želimo zelenu budućnost, ali želimo i ljudska prava. Mi mladi nemamo puno toga za izgubiti - već sad si ne možemo priuštiti stanovanje, osigurati poštene poslove... Navikli smo se na krize, živimo u njima, idemo iz jedne u drugu. Dajte nam da sanjamo i živimo bolju budućnost! Svjedočimo jačanju desnice diljem Europe, a ona se hrani upravo mladima koji više ne vjeruju u institucije jer su ih te iste institucije već toliko puta razočarale. Vrijeme je za promjene u kojima će mladi biti promotori demokracije i ljudskih prava", rekla je klimatska aktivistica Maria Serra Olivella.
Njezin apel za većim uključivanjem mladih u provođenje zelenih politika podržao je i Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i član Europskog odbora regija, koji je također prisustvovao konferenciji.
