EUROPSKA UNIJA U JEKU IMIGRANTSKE KRIZE Angela Merkel opet traži da se uvedu obvezne kvote za prihvat izbjeglica

Dok unutar Europske unije raste pritisak za hitno sveobuhvatno rješenje migracijske krize kako bi se bolje podijelio teret između država članica, Austrija je jučer uvela stroge kontrole na granicama prema Mađarskoj.

U okviru te operacije, za koju austrijske vlasti kažu da je usmjerena protiv krijumčara ljudi, uhićeno je pet krijumčara i zaustavljeno oko 200 izbjeglica. Austrija navodi da tim mjerama ne krši Schengenski sporazum o slobodi kretanja jer se ne radi o klasičnim graničnim kontrolama te da je sve dogovoreno s Njemačkom, Mađarskom i Češkom.

Kontrole u vlakovima

Međutim, čak i te kontrole stvorile su kilometarske kolone, što je svojevrsno upozorenje što bi se moglo dogoditi kada bi se suspendirao Schengen u cijeloj Europskoj uniji i uvele granične kontrole na sadašnjim unutarnjim granicama. Upravo mogućnost slobodnog kretanja u EU oštro je kritizirala britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May, čija država nije u Schengenu, ali je isto tako na udaru imigranata koji iz francuske luke Calais žele u Veliku Britaniju. T. May je rekla da je upravo sloboda kretanja mamac krijumčarima i lažnim azilantima da dođu u Uniju. Ministri unutarnjih poslova devet europskih država na kriznom sastanku u Parizu dogovorili su mjere češćih kontrola putnika i prtljage u vlakovima kako bi povećali sigurnost. Te mjere dolaze nakon spriječenog terorističkog napada u brzom vlaku iz Pariza prema Bruxellesu i Amsterdamu.

Nevoljke istočne članice

Da je Europi hitno potrebno rješenje, upozorili su u zajedničkoj izjavi ministri unutarnjih poslova triju najvećih država, Thomas de Maiziere iz Njemačke, Bernard Cazeneuve iz Francuske i ministrica Velike Britanije Theresa May. Na njihov prijedlog, luksemburško predsjedništvo EU je zbog krize koja je poprimila “nezamislive razmjere” sazvalo izvanredni sastanak EU ministara unutarnjih poslova za 14. rujna, kako se ne bi moralo čekati redoviti sastanak predviđen tek za listopad jer se više ne može čekati.

Na tom sastanku, prema najavi luksemburškog predsjedništva, razmotrit će se politika povratka, međunarodna suradnja i mjere za sprečavanje krijumčarenja ljudi. Raste pritisak na EU i za promjenu Dublinskog pravila o azilantima, prema kojima se za njih treba pobrinuti država na čije su tlo prvo došli, a to pravilo sada više ne djeluje. Kad je riječ o tome, Njemačka preuzima vodstvo, spremna je snositi najveći teret i primiti čak i do 800.000 azilanata samo tijekom ove godine. No, traži da ostale članice EU pokažu solidarnost.

Ide se prema nametanju obveznih kvota za države članice, što je bio i prijedlog Europske komisije u proljeće koji su države članice odbile. Francuska je optužila neke istočne države članice (prije svega Mađarsku) da se u migracijskoj krizi ne ponašaju u okviru zajedničkih vrijednosti EU. Iz mađarske vlade uporno odgovaraju kako oni “samo štite vanjsku granicu Schengena”. Češki predsjednik Miloš Zeman, kako prenose mediji, upozorava na opasnost od “zaraznih bolesti, islamskog terorizma i stvaranja geta” zbog vala izbjeglica s Bliskog istoka.

Britanci žele zabranu

Britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May zauzima se i za zabranu useljavanja imigranata iz ostalih država Unije u Veliku Britaniju ako prije toga nisu osigurali posao. Broj imigranata u Velikoj Britaniji prešao je 300.000 u proteklih godinu dana, a najviše ih je došlo iz Bugarske i Rumunjske. Drugima u EU ne pada na pamet prihvatiti bilo koje rješenje koje bi dovelo u pitanje slobodu kretanja radnika.

Zasad Velika Britanija može samo hrvatskim državljanima ograničiti pravo na pristup tržištu rada.