"Europska unija se uspijeva nositi s krizama zadnjih godina i uči iz njih"

Bruxellska TEPSA (Trans European Policy Studies Association), prva transeuropska istraživačka mreža na području europskih poslova, nedavno je pokrenula zanimljivu novu emisiju. Nazvali su je jednostavno EuropeChats. Ona će se, kako je najavljeno, baviti svim temama vezanim za EU: od njene povijesti, preko trenutne situacije, kao i njene budućnosti.

U toj emisiji nedavno su razgovarali Jim Cloos, koji je od siječnja glavni tajnik te organizacije, te njena izvršna direktorica Mariam Khotenashvili. Razgovarali su o cijelom nizu tema, među njima i o tome da su u EU danas mnoge stvari, poput zdravstva i školstva, prepuštene zemljama članicama koje samostalno odlučuju o njima. No, unatoč tome, Unija može stvarati programe u tim sektorima koje vrijede da sve njene zemlje članice, a nisu vezane za jednu zemlju - poput Erasmus projekta.

- Kada sam 1985. godine došao u Bruxelles, bilo je to veoma uzbudljivo vrijeme za mladog diplomata poput mene. Toliko toga se događalo: Španjolska i Portugal su započeli pregovore u EU, pet zemalja koje su osnovale Uniju odlučilo je ukinuti kontrole na granicama. Ideja je bila da se to uskoro proširi dalje, što se i dogodilo potpisivanjem Schengenskog sporazuma - prisjetio se Cloos.

No, nije se samo razgovaralo o prošlosti. Khotenashvili je zanimalo može li EU i kako reagirati u krizama. Jedna od njih je svakako pandemija, no ne treba zaboraviti ni izlazak UK iz Unije, imigrantsku krizu od prije nekoliko godina...

- Demokracija zahtjeva kompleksnost. Ona je tu da zaštiti manjine i pobrine se da u sistemu imaju pravo glasa. Kako EU ima niz članica, to znači da je riječ o visokoj razini kompleksnosti. Nadalje, ja ne prihvaćam ideju, koju ovih dana mogu često čuti, kako je u diktaturama sve lakše, jer se stvari samo rade, veoma brzo, bez puno razgovora. To nije istina. Da, u tim su sistemima stvari brže, jer odlučuje jedna osoba ili mali broj njih, ali ja svejedno uvijek radije biram demokraciju - istaknuo je Cloos.

U situaciji krize, dodao je, vlada mora brzo reagirati. U Uniji je situacija takva da ne postoji jedna vlada, nego više njih, pa je zato složenije i reagirati, jer to zahtjeva neko vrijeme. No, pojasnio je, velike krize s kojima se EU suočava zadnjih godina nisu nastale na njenom teritoriju, a ona se morala vrlo ozbiljno suočiti s njima.

- Točno je da su institucije Unije reagirale nešto sporije, pa čak i pomalo kaotično, ali ne usudim se ni pomisliti kako bi sve izgledalo da nije Unije. Sve te krize bi se svejedno dogodile, ali da nismo imali EU kakva je danas, posljedice bi bile gore. S druge strane, EU se uspijeva nositi s krizama i uči iz njih. Ako se pomnije pogleda, jasno je kako je na svaku iduću krizu bolje reagirala - pojasnio je Cloos.