EUROPSKA UNIJA PROLAZI KROZ NAJTEŽE TRENUTKE OD OSNUTKA Ovo su četiri jahača europske apokalipse

Europska unija ove se godine našla u apsolutno najtežem položaju od osnutka. Bilo je i ranije, još tamo od Zajednice za ugljen i čelik problema, tražili su se modeli kako bi se konačno došlo do Unije, formirala se monetarna unija, eurozona, u kojoj još nisu svi - pitanje je hoće li biti jer se tome snažno opire Velika Britanija - stigao je Schengenski sporazum koji je dokinuo granice unutar zemalja potpisnica (među kojima ima i nečlanica, kao što je Švicarska, ali Velika Britanija je opet ostala izvan toga). Uslijedili su veliki projekti širenja poput “big ten banga” 2004. godine kad je EU s petnaest članica porasla na 25. No, sve su to više-manje bili problemi razvijanja Zajednice. Sada se EU suočila s čak četiri krize koje predstavljaju najveću prijetnju od osnutka, koje neki već nazivaju “četiri jahača europske apokalipse”.

1. Grčka kriza ugrozila euro

Riječ je o problemu koji ozbiljno trese EU još od 2010. godine kada je grčka kriza, dakle nesposobnost te zemlje da sama otplaćuje svoje dugove, izbila na vidjelo. Ta je kriza do svog novog vrhunca došla ove nedjelje kad su na referendumu grčki birači odbacili zahtjeve kreditora za reformama i sad je ključno pitanje kako će se taj problem riješiti. Jasno, mogući izlazak Grčke iz eurozone (u koju je ušla političkom odlukom) kao i mogući izlazak iz EU (u koji je također ušla političkom odlukom, kao i Hrvatska, na kraju krajeva) predstavljaju apsolutno dosad nepoznati prostor za sve politike EU. Negativni ishod za Atenu i ostatak EU nije nemoguć.

2. Ukrajinska kriza vodi u hladni rat

Nakon što je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odlučio ne potpisati sporazum s EU 2013. godine, zaoštrili su se prosvjedi u Kijevu koji su ga na kraju zbacili s vlasti da bi potom ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao Krim, dio Ukrajine. EU je bila snažno angažirana u podršci ukrajinskim prosvjednicima da bi konačno, zbog ruskog posezanja za tuđim teritorijem, morala zaoštriti odnose s Moskvom namećući joj sankcije. U Ukrajini je zatim izbila pobuna na istoku zemlje koja traje do danas, uz podršku Moskve, a EU pokušava u pregovorima naći rješenje. I financijski pomoći Ukrajini koja je na rubu bankrota. Moguće jačanje kaosa u toj zemlji i svijest da EU nema rješenja moglo bi ojačati ruske apetite i neke od drugih zemalja (Moldova) izložiti pojačanom pritisku Moskve.

3. Britanska kriza prijeti Brexitom

Službeni London već nekoliko godina govori o redefiniranju svog statusa unutar EU koji je doživio vrhunac zahtjevom da se raspiše referendum o ostanku u EU ili izlasku. London je od svog ulaska u EU doživljavan kao “trojanski konj”, uvijek je tražio posebne povlastice, a smatrao se posebno pogođenim nakon ulaska novih deset članica velikim pritiskom migranata iz tih zemalja. Premijer David Cameron sada predlaže reformu EU - za što nalazi i saveznike - ali i mogući izlazak Britanije iz EU bi svakako predstavljao veliki udarac Zajednici (no, možda ipak veći samoj Britaniji). Iz EU bi izašla druga ekonomija po snazi i moćna vojna sila, dok bi London izgubio zajedničko tržište. Loše loše situacija.

4. Migranstska kriza izazov za Schengen

Mediteran je postao “plava grobnica” za tisuće ljudi koji bježe iz zemalja u kojima im, jednostavno, prijeti smrt, bilo da su u sukobu s režimom bilo da naprosto nemaju mogućnosti osigurati dovoljno hrane. Oni dolaze iz zemalja Sahela, Eritreje, oba Sudana, pa Sirije, Iraka, Afganistana. Dolaze najčešće do Libije i odande se nastoje prebaciti do najbliže europske obale. EU u ovom trenutku nema odgovor za sve veći broj tih nesretnih ljudi na svojim granicama pa taj humanitarni problem postaje sve veći politički pa i ekonomski i sigurnosni problem za zemlje na prvoj liniji, kao što su Grčka, Italija i Španjolska, a sve više i Mađarska. Neki odgovaraju (Budimpešta) najavom građenja zidova, drugi se snalaze svakako (Rim), ali nemoć EU da riješi ovaj problem ozbiljno narušava njezinu vjerodostojnost