Europska komisije predstavila je u utorak u Strasbourgu prijedlog za uspostavu Europske granične i obalne straže, koja bi mogla biti raspoređena i bez pristanka zemlje na čije granice dolazi.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans i povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avrampoulos predstavili su u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu mjere za nadzor vanjskih granica EU-a, kako bi se mogao sačuvati schengenski prostor bez kontrola na unutarnjim granicama.
Predložene mjere uključuju uspostavu Europske granične i obalne straže, reviziju schengenskog sporazuma kako bi se uvele obvezne kontrole svih koji ulaze i izlaze iz schengenskog prostora te uredbu o europskom putnom dokumentu za povratak nelegalnih migranata.
Europska granična i obalna straža uključivala bi neovisne resurse Frontexa (Europske agencije za upravljanje i operativnu suradnju na vanjskim granicama EU-a, koja će biti preimenovana u Europsku graničnu i obalnu agenciju ili skraćeno Agenciju), i nadležne vlasti zemalja članica koje su odgovorne za nadzor granica.
Nova Agencija moći će pokrenuti operaciju zaštite granice bez pristanka zemlje čija je granica u pitanju u slučajevima kada to zahtijevaju interesi Europske unije. Agencija će moći provesti procjenu slabosti kapaciteta zemlje članice za suočavanje sa sadašnjim ili budućim izazovima na vanjskim granicama. Nakon što se procjena dovrši, Agencija će kao prvi korak preporučiti dotičnoj zemlji članici da poduzme potrebne korektivne mjere kako bi se uklonile identificirane slabosti. Zemlja članica trebala bi provesti te korektivne mjere unutar ograničenog vremenskog razdoblja. Ako to propusti učiniti, Komisija može usvojiti provedbenu odluku kojom ovlašćuje Agenciju da provede odgovarajuće operativne mjere. Komisija može donijeti takvu odluku u slučajevima kada nadzor nad vanjskom granicom smatra neučinkovitim u mjeri u kojoj bi to predstavljalo rizik za funkcioniranje schengenskog prostora.
Komisija predlaže da se za Agenciju izdvoji 238 milijuna eura za ovu godinu, dok je ranije za Frontex za 2015. bilo planirano 143 milijuna eura. Proračunska sredstava za Agenciju povećala bi se na 281 milijun eura u sljedećoj godini i nastavljala bi se postupno povećavati dok ne dosegnu iznos od 322 milijuna eura 2020. godine.
Agencija bi do 2020. godine trebala imati tisuću stalnih članova, više nego dvostruko od 402 člana koliko će imati početkom sljedeće godine.
Prijedlog Komisije odnosi se na zemlje članice schengenskog prostora, pridružene članice schengenskog prostora (zemlje koje nisu članice EU-a, ali su u schengenskom prostoru) te zemlje EU-a koje još nisu u Schengenu, ali koje će ući (poput Hrvatske, Bugarske, Rumunjske). Agencija će moći intervenirati na vanjskim granicama tih država.
Agencija će moći djelovati u trećim zemljama, posebice u susjednim zemljama te zemljama iz kojih dolaze i preko kojih prelaze migranti. Agencija će moći rasporediti časnike za vezu u treće zemlje i surađivati s njima. Moći će provoditi zajedničke operacije na vanjskim granicama zemlje članice i susjedne treće zemlje, uključujući i teritorij te treće zemlje pod uvjetom da ona na to pristaje.
Kako bi se osiguralo da Agencija može odgovoriti na hitne situacije predviđa se uspostava stalnog sastava, koji može biti angažiran vrlo brzo. Zemlje članice morat će osigurati najmanje 1500 graničara koje će Agencija moći rasporediti u roku od nekoliko dana.
Komisija predlaže dopunu schengenskih propisa kako bi se uvela obveza sustavne kontrole na vanjskim granicama svih osoba, uključujući i one koje uživaju pravo slobode kretanja (to jest, građani EU-a i članovi njihovih obitelji koji nisu europski državljani) kako bi se provjerilo predstavljaju li te osobe prijetnju za javni red i unutarnju sigurnost. Sustavne kontrole državljana EU-a po sadašnjim propisima moguće su samo radi provjere jesu li njihovi putni dokumenti autentični i je li im istekao rok važenja.
Građane trećih država i po sadašnjim propisima se provjerava konzultiranjem baze podataka pri ulasku, dok se pri izlasku iz EU-a te kontrole ne provode sustavno. Sada se predlaže da se sustavno kontroliraju i izlasci državljana trećih država.
Kako bi se izbjeglo moguće stvaranje gužvi u nekim situacijama, kada se ocjeni da nema rizika po sigurnost, sustavne kontrole mogu biti zamijenjene nasumičnim.
Flego i Miletić: Želimo graditi suradnju, a ne žičanu ogradu
Istarski župan Valter Flego i pulski gradonačelnik Boris Miletić u utorak su u Puli na tradicionalnome božićnom i novogodišnjem primanju poručili kako Istra u idućoj godini želi graditi suradnju sa zemljama u okruženju, a ne žičanu ogradu.
"Žica nije suradnja, i to je nama neprihvatljivo, i mi to osuđujemo. To što Slovenci rade, rade protiv temeljnih načela i principa funkcioniranja Europske unije, principa slobodnog protoka ljudi i dobara. Mi želimo graditi suradnju, a ne žičanu ogradu", istaknuo je istarski župan Valter Flego, a pulski gradonačelnik Boris Miletić oštro je osudio ono što se posljednjih dana događa na granici Istre sa Slovenijom.
"Ulazeći u Europsku uniju, svi smo se iskreno veselili da će konačno Istra biti bez granica sa slovenskim i talijanskim dijelom. Mislim da postavljanje bodljikave žice nije nešto što je u kulturi naših naroda, nešto što je prihvatljivo svima nama. Takve poteze treba osuditi", poručio je Miletić.
Flego je ovu godinu ocijenio dinamičnom, izazovnom i u konačnici uspješnom, godinom u kojoj su počeli i dovršeni mnogi projekti, čime su ostvareni pozitivni trendovi. Govoreći o najvažnijim projektima, istaknuo je početak gradnje pulske Opće bolnice, otvaranje menze i studentskog doma u Puli te početak natapanja velikih poljoprivrednih površina u Valturi u blizini Pule. Također je istaknuo da je Istra ove godine ostvarila sjajne turističke rezultate koji govore o porastu dolaska turista od 8,6 posto te turističkih noćenja od šest posto, čime se, kako je rekao, "u Istri ne govori više o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini".
"Istra je regija primjer za sve ostale regije i želi se uspoređivati s najboljim regijama u Europi. Stoga od buduće Vlade očekujemo da prepozna Istru kao regiju i da pomogne u realizaciji svih projekata koje spremamo zajedno s privatnim sektorom", rekao je Flego, ističući kako je za ostvarenje tih ciljeva potrebna suradnja u Istri te s Vladom i zemljama u okruženju, pri čemu je dodao da žica nije suradnja te kako ona nije prihvatljiva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....