Hrvatska, Bugarska i Rumunjska spremne su za ulazak u schengenski prostor nakon što ispune sve potrebne kriterije, priopćila je Europska komisija, piše EuroNews.
Prošireni schengenski prostor učinit će Europu ‘sigurnijom, naprednijom i privlačnijom‘, priopćila je EK u srijedu, pozivajući države članice da prihvate nove tri zemlje kandidatkinje.
Ulazak u Schengen, između ostalog, zahtijeva primjenu zajedničkih pravila, kontrolu vanjskih granica, razmjenu sigurnosnih informacija i učinkovitu policijsku suradnju.
Za prijem novih članova potrebna je jednoglasna odluka.
Hrvatska, Bugarska i Rumunjska već godinama čekaju da uđu u područje u kojem se putuje bez putovnica, a koje trenutno obuhvaća 26 država, uključujući 22 zemlje EU, i gotovo 420 milijuna građana.
U slučaju Bugarske i Rumunjske, čekanje traje više od desetljeća. Komisija je potvrdila spremnost tih zemalja još 2011. i opetovano je pozvala države članice da im odobre pristup.
Podršku je izrazio i Europski parlament, koji je njihovo isključenje nazvao diskriminirajućim.
U početku su se kandidaturama Bugarske i Rumunjske protivile Francuska, Njemačka, Finska, Švedska, Nizozemska i Belgija zbog zabrinutosti povezanih s korupcijom, organiziranim kriminalom i nedovoljnim reformama pravosuđa.
Ipak, protivnici priključenja su s vremenom popustili. Ove godine podršku su dali i francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz.
‘Schengen je jedno od najvećih postignuća Europske unije i trebali bismo ga zaštititi i razvijati. To, usput, znači i popunjavanje preostalih praznina‘, rekao je Scholz krajem kolovoza.
Finska i Danska također su ublažile svoje stavove.
No prošlog mjeseca nizozemski je parlament usvojio rezoluciju kojom poziva vladu premijera Marka Ruttea da stavi veto na prijave Bugarske i Rumunjske dok se ne provedu daljnje istrage.
Nizozemski zakonodavci ustvrdili su da raširenost korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj i Rumunjskoj predstavlja ‘rizik za sigurnost Nizozemske i cijelog schengenskog prostora‘.
U pokušaju da pridobiju preostale skeptike, Sofija i Bukurešt pozvali su Europsku komisiju i države EU da oforme grupu stručnjaka za utvrđivanje činjenica i ispitaju situaciju na terenu.
Stručnjaci su posjetili dvije zemlje u prvoj polovici listopada. Prema Komisiji, nalazi su bili ‘pretežno pozitivni‘ i dokazuju da su obje zemlje spremne pridružiti se Schengenu.
Sve su oči sada uprte u Vijeće EU-a, gdje politika ima veliki utjecaj.
Republika Češka, koja trenutačno predsjeda Vijećem i vodi rasprave, postavila je proširenje Schengena među svoje glavne prioritete.
No vremena je sve manje. Naime, sljedeća – i vjerojatno posljednja – prilika kad će Prag morati ovo pitanje dati na glasanje, bit će 9. prosinca, kada bi se trebali sastati ministri pravosuđa i unutarnjih poslova.
Samo jednoglasnom potvrdom mogu se ukinuti provjere na svim unutarnjim granicama EU-a.
Ako tri zemlje budu prihvaćene, samo dvije od 27 država članica EU-a ostale bi izvan Schengena: Irska, koja se dobrovoljno odlučila zadržati vlastitu schemu putovanja s Velikom Britanijom, i Cipar, koji je i dalje podijeljen između sjevera i juga.