Kao “užasne i bezobzirne” odbacila je Bijela kuća komentare Donalda Trumpa da bi ohrabrio Rusiju da napadne NATO saveznike koji ne ispunjavaju svoje financijske obveze. Na predizbornom skupu u subotu u Južnoj Karolini Trump je ispričao da je, dok je bio predsjednik, rekao nekom od čelnika NATO-a da će ohrabriti Rusiju da učini što god želi onima koji krše obvezu izdvajanja 2 posto BDP-a za vojsku. "Jedan od predsjednika velike zemlje ustao je i rekao: ‘Pa, gospodine, ako ne platimo i Rusija nas napadne, hoćete li nas zaštititi?‘ Odgovorio sam: ‘Nisi platio. Ne, ne bih te štitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade što god žele", prenio je Trump.
Poticanje invazije na naše najbliže saveznike ugrožava američku nacionalnu sigurnost, globalnu stabilnost i naše gospodarstvo, poručeno je iz Bijele kuće. Ne tako davno, mnogi Amerikanci - a posebno većina republikanaca - smatrali bi da je svatko tko podržava takvo stajalište ne puno više od poremećenog antiameričkog fanatika, piše američki magazin Atlantic, pozivajući tamošnju javnost da najoštrije osudi Trumpov ispad. To nije samo još jedan ispad “serijskog lažljivca”: čelnik jedne od dviju glavnih američkih političkih stranaka upravo je signalizirao Kremlju da, ako bude izabran, ne samo da će odbiti braniti Europu, nego bi rado podržao Vladimira Putina tijekom trećeg svjetskog rata, piše Atlantic.
Prepušteni sebi
Trumpov stav o NATO-u je poznat: davno prije nego što je postao predsjednički kandidat, dovodio ga je u pitanje. O Europljanima je jednom napisao da “njihovi sukobi nisu vrijedni američkih života. Povlačenje iz Europe ovoj bi zemlji uštedjelo milijune dolara godišnje”. Kao predsjednik, Trump je mnogo puta prijetio povlačenjem iz NATO-a, pa i na samitu NATO-a 2018., podsjeća Atlantic. U svom mandatu od 2017. do 2021. Trump je kritizirao članice NATO-a koje ne ispunjavaju obavezu o izdvajanju 2 posto BDP-a. A i u novoj mu je kampanji to jedna od glavnih tema. Portal Politico prošlog je tjedna otkrio da je Trump predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen 2020. rekao da SAD neće stati u obranu Europe ako bude napadnuta.
Kako američki Kongres još uvijek blokira 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, lideri u Europi sve su svjesniji da ne mogu računati na pomoć SAD-a kao prije. Donald Trump nije se vratio u Bijelu kuću, ali je ponovno na vlasti, piše njemački Spiegel u uvodniku. “Njegovi republikanci blokiraju daljnje financiranje Ukrajine jer on to želi. Ono o čemu se prije samo raspravljalo kao o mogućnosti, ili se željelo potisnuti, odjednom je stvarnost: Europa je prepuštena sama sebi. Odluka američkog Senata dovodi u pitanje transatlantsko partnerstvo koje je od kraja Drugog svjetskog rata osiguravalo mir i slobodu u Europi, isprva samo u zapadnom dijelu, a poslije i u zemljama bivšeg Varšavskog pakta. Ovo se partnerstvo temeljilo na dogovoru: Amerikanci vojno štite Europu, a Europljani zauzvrat priznaju Washingtonu pravo na političko vodstvo, unatoč svim razlikama. Trump je sada otkazao ovaj dogovor”, piše Spiegel.
Izgledi da Trump opet postane predsjednik navode njemačke dužnosnike i mnoge njihove kolege iz NATO-a da neformalno raspravljaju o tome može li skoro 75 godina stara struktura saveza preživjeti bez SAD-a u središtu, piše The New York Times. Njemački ministar obrane Boris Pistorius u nizu intervjua upozorava Nijemce da se trebaju pripremiti za desetljeća sukoba s Rusijom, i ojačati vojsku za slučaj da se Putin ne planira zaustaviti na Ukrajini.
Zahtjev Poljske
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u subotu Europu da poveća proizvodnju oružja. "Ako Putin pobijedi u Ukrajini, nema jamstva da se ruska agresija neće proširiti na druge zemlje. Moramo se pripremiti za sukob koji bi mogao trajati desetljećima”, rekao je Stoltenberg za njemački Welt Am Sonntag. Uoči ključnog sastanka ministara obrane NATO-a 15. veljače u Bruxellesu i druge godišnjice rusko-ukrajinskog rata, Stoltenberg inzistira da "moramo brže rekonstruirati i proširiti našu industrijsku bazu, povećati isporuke Ukrajini i napuniti vlastite zalihe”.
Od ruske invazije na Ukrajinu, europske zemlje ulažu puno više u obranu. U subotu su članice EU ispregovarale ublažavanje fiskalnih pravila, pa će novo zaduživanje biti manje striktno ograničeno. Dogovor još mora biti službeno izglasan, prenosi Hina. Poljski radio objavio je da je usvojen prijedlog Poljske da se troškovi obrane ne uključuju u računanje deficita. Zbog straha od širenja rata u Ukrajini Poljska je jako povećala financiranje vojske, tako da je 2023. dosegnula 3,9 posto BDP-a. Više od SAD, koji je 2023. potrošio 3,49 posto svog BDP-a u vojne svrhe. Druga po apsolutnom iznosu je Velika Britanija s 2,07 posto, prema podacima njemačke Statiste. Više od 2 posto u vojsku su uložile zemlje koje graniče s Rusijom; Finska i tri baltičke zemlje, zatim Rumunjska, Mađarska, Slovačka te Grčka. Njemačka je uz velika dodatna ulaganja dosegla tek 1,57 posto BDP-a, no po apsolutnom iznosu je na trećem mjestu, odmah iza SAD-a i UK.