NAPETOST RASTE

Europa raspoređuje snage na sjeveru, više ne čeka odgovor na ključno pitanje: ‘To je bio test!‘

Nakon oštećenja plinovoda u Baltičkom moru, zapadne mornarice raspoređuju se kako bi zaštitile ranjivu infrastrukturu

Pojačanje resursa JEF-a najavljeno krajem studenog dio je pokušaja jačanja odvraćanja

 Lphot Bill Spurr/mod/swns/Swns/Profimedia/Lphot Bill Spurr/mod/swns/swns/profimedia

Finske i britanske snage koje kreću na rutinski pomorski trening tijekom jutra ove zime uskoro će označiti novi prioritet - zaštitu podmorske infrastrukture. Istočno od mirujućeg britanskog ratnog broda Mounts Bayu - koji predstavlja bazu zajedničke vježbe pod nazivom Freezing Winds 23 - prolazi plinovod Balticconnector, kojim teče plin između Estonije i Finske, a koji je oštećen u listopadu. Vjerojatni krivac je sidro trgovačkog broda koji je plovio pod kineskom zastavom prema Rusiji.

Još uvijek nije utvrđeno je li oštećenje plinovoda bio namjeran čin, no početkom prosinca zapadni vojni planeri odlučili su ne čekati odgovor.

Deset zemalja pod zajedničkim nazivom Združene ekspedicijske snage (Joint Expeditionary Force - JEF), a tu su Velika Britanija, pet nordijskih zemalja, tri baltičke zemlje i Nizozemska, objavilo je da će rasporediti niz brodova, uključujući i Mounts Bay, "kao vojni doprinos zaštiti ključne podmorske infrastrukture".

Taj je potez bio najnoviji signal da zapadne zemlje pojačavaju svoju obranu od tzv. hibridnog ratovanja dok se istovremeno rat u Ukrajini nastavlja. Takvo djelovanje u ‘sivoj zoni‘ nije dovoljno za formalnu objavu rata, ali može uključivati sabotaže infrastrukture, kibernetičke napade i kampanje dezinformiranja.

Na zapovjednom mostu broda Mounts Bay, finski pomorski planer, kapetan Mikko Laakkonen, kaže da bi države istomišljenici trebale udružiti svoje resurse kako bi odvratile protivnike od njihovih namjera da prekinu tisuće kilometara plinovoda i komunikacijskih kabela koji presijecaju Baltičko more. "Moramo raditi zajedno", rekao je Laakkonen. "Ovo nije vježba jedne zemlje".

Ranjivost

Incident s Balticconectorom bio je posljednji u nizu oštećenja podvodnih cjevovoda i kabela, od kojih je najznačajnija sabotaža plinovoda Sjeverni tok.

Niti finske niti estonske vlasti koje istražuju oštećenje Balticconectora nisu pružile dokaze koji bi ukazivali na to da je sumnjivi brod, pod imenom Newnew Polar Bear, bio uključen u hibridni napad, bilo u interesu Kine ili Rusije - pri čemu vlade obiju tih zemalja poriču umiješanost u incident.

Međutim, stručnjaci kažu da je i dalje važno reagirati jer je taj slučaj razotkrio ranjivost infrastrukture, kako piše Politico. "Na ovo moramo gledati kao na test jer je pokazalo kako je tehnički moguće uništiti dio podvodne infrastrukture, onu koja je ključna i prilično teške kategorije", kaže Jukka Savolainen, stručnjak u Europskom centru izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji u Helsinkiju. "U nekoj fazi krize, protivnik bi mogao pokušati oštetiti ovu infrastrukturu na mnogo načina, a to bi moglo uključivati i ove vrste tehnika - komercijalni brod i njegovo sidro".

Dok je niz zemalja, uključujući Finsku i Njemačku, diversificirao svoje izvore plina tijekom prošle godine, obrana ovog puta opskrbe i dalje je od ključne važnosti za energetsku sigurnost Europe. Naime, otprilike polovica njemačkih domova grije se plinom.

"Europa si ne može priuštiti oštećenje ili sabotažu na infrastrukturi cjevovoda jer ako se to dogodi na važnim interkonektorima... to bi bio veliki događaj koji bi doista mogao stvoriti značajne probleme za Europu", rekao je Simone Tagliapietra, viši suradnik u briselskom think tanku Bruegel.

Sabotaža?

Oko 2 sata ujutro 8. listopada, tim operatora plinovoda Balticconector - Gasgrid Finland i Elering iz Estonije - primijetilo je oštar pad pritiska na 77-kilometarskom dijelu naftovoda, koji se proteže između Paldiskija na sjevernoj obali Estonije i Inkooa u južnoj Finskoj. Užurbano su zatvarali ventile kako bi zaustavili otjecanje plina u Baltičko more, dok su istovremeno švedske i estonske telekomunikacijske kompanije registrirale štetu na podvodnim kabelima, koju je također navodno prouzročio Newnew Polar Bear.

Idućih dana, kad su finska i estonska policija započele istragu, vojni i politički čelnici u Finskoj i susjednim zemljama počeli su nagađati o namjernom napadu. "Često spominjemo hibridno ratovanje i probleme ‘sive zone‘ i možemo reći da se to - da bismo ga označili - vjerojatno dogodilo", rekla je čelnica švedske mornarice Ewa Skoog Haslum.

U tjednima nakon toga, finski i estonski dužnosnici izjavili su da žele pričekati kraj policijske istrage prije nego što sugeriraju tko bi mogao biti odgovoran. Ipak, finski ministar europskih poslova Anders Adlercreutz nedavno je otišao dalje, rekavši za Politico krajem studenog da "sve ukazuje" da je oštećenje plinovoda bilo "namjerno".

Dana 20. listopada, finski policijski istražitelj Risto Lohi rekao je da je Newnew Polar Bear u središtu istrage, s obzirom da se njegovo kretanje poklapa s datumom i vremenom oštećenja plinovoda. Lohi je 10. studenog rekao da sidro pronađeno u blizini Balticconnectora pripada Newnew Polar Bearu.

Posada broda nije odgovorila na pokušaje finskih i estonskih vlasti da stupe u kontakt prije nego što je isplovio iz Baltičkog mora i vratio se u Kinu kroz vode sjeverno od Rusije. "Uglavnom, kapetan nije podigao slušalicu", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur u intervjuu za Politico krajem studenog.

Budući da se brod kretao kroz međunarodne vode - gdje plovila imaju prava na slobodnu plovidbu - vlasti nisu mogle učiniti ništa da presretnu brod, rekao je Pevkur. Finske i estonske vlasti rekle su da surađuju s kineskim kolegama u pokušaju da se ukrcaju na brod koji je početkom prosinca pristao u kineskoj luci Tianjin i ispitaju njegovu posadu.

Faktori odvraćanja

U međuvremenu, dok inženjeri započinju višemjesečne popravke Balticconnectora, čini se da malo toga može spriječiti neko zalutalo sidro da ponovno probije cjevovod. "Postoji svijest da su sidra moguća prijetnja", kaže Adlercreutz.

Hanno Pevkur predložio je moguće preispitivanje rizika za komercijalnu infrastrukturu u međunarodnim plovnim putevima te da bi se s vremenom cjevovodi i kabeli mogli dodatno ojačati fizičkom zaštitom - poput dodatnih količina betona - uz povećanje nadzora. "Vidimo da nismo u istoj situaciji kao prije 10 godina, kada su međunarodne vode bile sigurno mjesto", rekao je.

NATO je već uspostavio tijelo pod nazivom Središte za koordinaciju ključne podmorske infrastrukture, koju vodi njemački general-pukovnik Hans-Werner Wiermann. Ono je osnovano nakon uništenja Sjevernog toka, a ima za cilj povezati različite aktere uključene u zaštitu podmorske infrastrukture - uključujući privatne tvrtke, nacionalne vlade i sam NATO - i pomoći u identificiranju prijetnji.

Jedan od ciljeva inicijative, rekao je Wiermann, jest identificirati prijetnje i sumnjive aktivnosti oko ključne infrastrukture u stvarnom vremenu. "Hibridne strategije ovise o namjeri da se dvoznačna okruženja koriste za nanošenje velike štete našim društvima, a zbog dvoznačnosti okruženja postoje prilične šanse da se izvučemo", rekao je Wiermann.

No, ako možete koristiti podatke i najnoviju tehnologiju za brzo identificiranje napadača, to šalje "snažan signal odvraćanja", rekao je on. Te metode, doduše, nisu nepogrešive. U slučaju Newnew Polar Beara, Wiermann kaže da brod nije izazvao sumnju jer se njegovo ponašanje činilo normalnim. Brod je putovao punom brzinom iznad kablova i cjevovoda, kao što bi se i očekivalo, rekao je.

Posebno ranjiva područja

Ipak, čak i kada sam brod nije pod posebnim nadzorom, oštećenja na infrastrukturi mogu se brzo uočiti. Wiermann kaže da su dostupni učinkovitiji senzori - primjerice, korištenje optičkih kabela koji bi mogli detektirati padanje nekakvih objekata u blizini infrastrukture promijenilo bi situaciju. "Vjerojatnost identificiranja počinitelja povećat će se zbog tehnološkog razvoja", dodao je.

Wiermann navodi da NATO i njegovi saveznici pokušavaju identificirati posebno ranjiva područja, poput same koncentracije kabela ili ključne infrastrukture. No postojeće karte s pojedinostima o podvodnim kabelima i cjevovodima mogu brzo zastarijevati s obzirom na to da sve više zemalja ulaže u tranziciju na zelenu energiju, rekao je.

Pojačanje resursa JEF-a najavljeno krajem studenog također je dio pokušaja jačanja odvraćanja. Što se tiče Mounts Baya, čini se da će neki elementi trenažne misije Freezing Winds 23 odmah biti stavljeni u akciju, a brod će biti imenovan - uz britanske fregate HMS Richmond i HMS Somerset, između ostalih - kao dio JEF-ovog raspoređivanja u Baltičkom moru.

Na brodu, finski časnik za planiranje Laakkonen kaže da je mornarica njegove zemlje također spremna odgovoriti na izazove koji dolaze. "Prema uputama i resursima donositelja političkih odluka, spremni smo poduzeti potrebne radnje", rekao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 14:52