'Europa je zatočenik ovisnosti o ruskom plinu'

Europa će još godinama biti opterećena ovisnošću o ruskome plinu, zaključili su u utorak u Rimu ministri energetike skupine sedam industrijskih najrazvijenijih država G7, osuđujući korištenje energije kao sredstva političkog pritiska.

"Ne poznajem nikoga na svijetu tko bi nam mogao reći kako bi se europska ovisnost o uvozu ruskog plina mogla promijeniti u kratkom roku", izjavio je novinarima na rubu sastanka njemački ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel.

Na sastanku u Rimu u vrijeme intenziviranja ukrajinske krize, ministri energetike G7 poručili su da su "krajnje zabrinuti zbog utjecaja energetske sigurnosti na razvoj događaja u Ukrajini, što je posljedica ruske povrede ukrajinske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti".

Ministri su obećali da će poboljšati elergetsku učinkovitost, razviti širu mrežu opskrbe energijom, uključujući ukapljeni prirodni plin (LNG), obnovljive izvore energije i nove plinovode i razviti i ojačati postojeću infrastrukturu opskrbe.

Dodali su međutim kako ne postoje trenutačna alternativna rješenja. Ne očekuje se da će američki plin iz škriljevca biti na raspolaganju Europi prije kraja desetljeća, kad će biti moguće uvoziti ga tankerima kao LNG.

Italija i Francuska ponovno su naglasile svoju potporu projektu plinovoda Južni tok, kojim bi se plin iz Rusije dopremao u Europu zaobišavši Ukrajinu, ali su istodobno ukazale na potrebu izgradnje alternativnih pravaca.

Trećina plina koji se uvozi u Europu dolazi iz Rusije, a polovica od toga doprema se preko Ukrajine, koja se s ruskim Gazpromom ne može dogovoriti o cijeni plina.

Završna izjava ministarskog sastana u Rimu usredotočena je na potrebu diverzifikacije energetskih izvora i izgradnju plinske infrastrukture.

"Predani smo pokretanju sustavnih i trajnih koraka u cilju poboljšanja energetske sigurnosti na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini", poručili su ministri.

Na sastanku nisu donešene odluke o pooštrenju sankcija pripadnicima ruske elite, tu bi odluku trebali donijeti ministri vanjskih poslova i predsjednici vlada.

Američki ministar energetike Ernest Moniz izjavio je međutim da će čelnici skupine G7, ukoliko se stanje u Ukrajini bude i dalje zaoštravalo, sukladno dogovoru nastaviti pojačavati sankcije.

Međutim, za razliku od SAD-a i Velike Britanije, Njemačka stavlja naglasak na diplomaciju.

Britanski ministar Ed Davey izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putim "prešao crtu" i da je na sastanku G7 donešena "strateška odluka o suočavanju s ruskim korištenjem energije kao oružja".

Njegov njemački kolega Gabriel rekao je istodobno da će svako dugoročno rješenje energetskog problema morati počivati na dijalogu.

"Samo tehničke promjene na energetskom tržištu neće biti dovoljne. Taj proces trebaju pratiti diplomacija i politika kao i dogovori o ugovorima između partnera", poručio je Gabriel.

Naočigled političkih odnosa koji ne obećavaju brzo rješenje, zemlje poput Italije, koja gotovo u potpunosti ovisi o uvozu energije, nastoje proširiti izvore opskrbe.

Uz Južni tok, Italija sada još veću važnost pridaje Transjadranskom plinovodu (TAP), kojim bi se pliz iz Azerbajdžana dopremao u Italiju te razmatra mogućnosti povezivanja plinovodima s područjem istočnog Sredozemlja.

Italija također nastoji uz tri postojeća izgraditi najmanje tri dodatna terminala za ukapljeni plin, kako bi mogla uvoziti plin iz Amerike, iako SAD neće uskoro biti u stanju izvoziti plin.

"Prvi će projekt biti spreman krajem 2015., dok je još šest terminala u planu ali neće biti gotovi do kraja desetljeća", izjavio je američki ministar Moniz.