Gotovo cijela Europa, uključujući i Hrvatsku ove je godine ‘već u proljeće ušla u rano ljeto‘. Visoke temperature i toplinski valovi gotovo da ne jenjavaju. Primjerice, još prije dva mjeseca u Francuskoj je zabilježen najtopliji svibanj s rekordima u nekim gradovima. U lipnju toplinski valovi osim u Francusku pogodili su i Španjolski, Italiju, Portugal a ovog mjeseca i Poljsku te druge dijelove istočne Europe. No, trenutačno gotovo da i nema europske zemlje u kojoj temperature ne ‘tope‘ sve na što nailaze, a šumski požari bijesne cijelim kontinentom. Znanstvenici pak pokušavaju naći odgovor na pitanje koje se sve češće ponavlja - zašto je Europa postaje žarište odnosno hot spot toplinskih valova?
Ostala su još gotovo dva mjeseca ljeta pa bi mnogi željeli znati ima li kraja učestalim toplinskim valovima. No, znanstvenici kažu da je stalna ekstremna vrućina ove godine u skladu s trendom! Naglašavaju da su toplinski valovi u Europi učestaliji i intenzivniji nego i u drugim dijelovima planeta uključujući i zapad SAD-a, a razloga bi mogli biti više.
Globalno zatopljenje u tome sigurno ima dio uloge, kao i u toplinskim valovima diljem svijeta, jer su temperature u prosjeku oko 1,1 stupanj Celzijusovih više nego što su bile krajem 19. stoljeća, prije emisija ugljičnog dioksida i drugih široko rasprostranjenih plinova. Dakle, ekstremna toplina počinje s više početne točke. No osim toga, postoje i drugi čimbenici, od kojih neki uključuju cirkulaciju atmosfere i oceana, koji Europu mogu učiniti žarištem toplinskog vala.
Ne postoje dva potpuno ista toplinska vala. Trenutačne visoke temperature koje su primjerice u ponedjeljak zahvatile Englesku i Wales djelomično su uzrokovane područjem niskog tlaka zraka koji je danima bio zaustavljen uz obalu Portugala. U rječniku znanstvenika koji se bave atmosferom to je poznato kao "niska granična vrijednost", jer je područje odsječeno od cirkulacije zapadnih vjetrova, i mlazne struje srednje geografske širine, koja kruži planetom na velikim visinama ima važnu ulogu u ukupnom strujanju zraka. Zone niskog tlaka nastoje privući zrak prema sebi, a u ovom slučaju zona niskog tlaka stalno je privlačila zrak iz sjeverne Afrike prema Europi.
"Pumpa vrući zrak prema sjeveru", rekao je Kai Kornhuber, istraživač na Lamont-Doherty Earth Observatoryju Sveučilišta Columbia.
Dr. Kornhuber jedan je od autora studije objavljene ovog mjeseca koja je otkrila da su toplinski valovi u Europi postali učestaliji i intenzivniji tijekom posljednja četiri desetljeća, a to povezuju, barem djelomično, s promjenama u mlaznoj struji. Istraživači su otkrili da su se mnogi europski toplinski valovi dogodili kada se mlazna struja privremeno podijelila na dva dijela, ostavljajući područje slabih vjetrova i visokog tlaka zraka između dva ogranka što je pogodno za stvaranje ekstremne vrućine.
Njemačka viša znanstvenica, Efi Rousi, s Potsdamskog instituta za istraživanje klime i glavna autorica studije, rekla je da se čini da je trenutni toplinski val povezan s takvim "dvostrukim mlazom", za koji je rekla da postoji nad Europom već protekla dva tjedna.
"To je moglo dovesti do stvaranja najniže granice kao i do područja slabih vjetrova nad Europom koje je omogućilo da se vrućina zadrži. Čini se da ovo stvarno pogoduje nagomilavanju ovog toplinskog vala", rekla je dr. Rousi.
Također, mogu postojati i drugi razlozi zašto Europa doživljava sve više i dugotrajnije toplinske valove, iako su neki od njih trenutno predmet rasprave među znanstvenicima.
"Prirodna klimatska varijabilnost može otežati otkrivanje specifičnih utjecaja", rekla je dr. Rousi.
Također dr. Kornhuber kaže da zagrijavanje na Arktiku, koje se događa puno brže nego u drugim dijelovima svijeta, može imati određenu ulogu u ovom europskom ‘privlačenju‘ toplinskih valova. S obzirom na to da se Arktik brže zagrijava, temperaturna razlika između njega i ekvatora se smanjuje. To dovodi do smanjenja vjetrova tijekom ljeta, što ima za posljedicu duže zadržavanje vremenskih događanja.
"Vidimo da toplinski valovi duže traju", rekao je dr. Kornhuber.
Također postoje naznake da bi promjene u jednoj od najvećih svjetskih oceanskih struja, Atlantskoj meridijanskoj obrtnoj cirkulaciji, mogle utjecati na europsku klimu. Dr. Rousi je prošle godine objavila rad koji je pomoću računalnih simulacija pokazao da bi slabljenje te struje, kako se svijet zagrijava, uzrokovalo promjene u atmosferskoj cirkulaciji što bi dovelo do sušnijih ljeta u Europi. Kao i u drugim dijelovima svijeta, toplinski val u Europi može povećati vjerojatnost da će se drugi pojaviti na istom području jer razdoblje ekstremne vrućine isušuje tlo. Naime, kad u tlu ima vlage, dio sunčeve energije koristi se za isparavanje vode, što dovodi do blagog učinka hlađenja, ali kada jedan toplinski val iscrpi gotovo svu vlagu iz tla, ostaje malo za isparavanje kad stigne sljedeći val vrućeg zraka. Dakle, više sunčeve energije peče površinu, povećavajući toplinu.