Nakon što je prije dva tjedna posjetio tri države Zapadnog Balkana, a prije posjeta ostale tri, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvat će političke lidere iz Bosne i Hercegovine na sastanak u Bruxelles kako bi pokazao da je Europska unija na najvišoj razini angažirana u pokušajima prevladavanja političke krize u toj državi.
Michel je posjetio Beograd, Sarajevo i Tiranu, a za tjedan dana odlazi u Prištinu, Skoplje i Podgoricu. Osim razgovora o trenutačnoj situaciji u regiji, tijekom tih posjeta promovira i prijedlog o stvaranju "Europske geopolitičke zajednice" za koju uvjerava da "nema nipošto za cilj stvaranje alternative sadašnjem procesu proširenja kojemu je cilj punopravno članstvo".
Legitimni izbor
Tijekom posjeta BiH Michel je već razgovarao s brojnim političarima iz te države, a sastanke s njima želi nastaviti uskoro u Bruxellesu. Pod "političkim liderima" koje će predsjednik Europskog vijeća pozvati na sastanak u Bruxellesu, vjerojatno već sljedeći vikend, misli se na tri člana Predsjedništva BiH, ali i na lidere političkih stranaka koje su odgovorne za uspjeh ili neuspjeh pokušaja za ustavne i izborne reforme.
Dosad se pitanjima BiH u ime institucija EU uglavnom bavila Služba za vanjsko djelovanje EU, točnije direktorica za Balkan Angelina Eichhorst koja je i posredovala u pregovorima između političkih stranaka u BiH.
Sada angažiranje Charlesa Michela pokazuje da je interes EU podignut na najvišu razinu, što je tražio i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Hrvatska i predstavnici Hrvata u BiH dugo su inzistirali da se ne dopusti održavanje izbora u BiH bez izborne reforme kojom bi se osigurao legitimni izbor predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
Argument Zagreba bio je da će izbori po starom sustavu samo produbiti sadašnju političku i institucionalnu krizu u BiH te time ostati prepreka na putu prema stjecanju statusa kandidata za EU. Međutim, u EU je, iako je bilo razumijevanja za zabrinutost Hrvata i Hrvatske, na kraju prevladao stav da se izbori moraju održati u zakazanom roku, s izbornom reformom ili bez nje.
Diplomati u EU procjenjuju kako je angažman Charlesa Michela, te njegovi sastanci s političkim liderima BiH, došao prekasno da bi se na vrijeme promijenio izborni zakon prije održavanja izbora. Ali, i dalje smatraju da je bitno kako bi se pomoglo Bosni i Hercegovini da dogovori konkretne smjernice za izlazak iz sadašnje krize.
Glavna tema
"Nitko na Zapadnom Balkanu nema previše vremena za gubljenje, a najmanje Bosna i Hercegovina. Ona je ionako ostala na začelju u regiji na putu prema EU. Jedino je Kosovo ostalo iza BiH. Sada postoji mogućnost da EU da status kandidata i Ukrajini, a možda i Moldaviji i Gruziji. Kako onda opravdati tako dug zastoj BiH na putu prema EU", rekao je za Jutarnji list jedan od diplomata EU.
Sudbina Zapadnog Balkana i povezivanja te regije s EU bit će glavna tema sastanka lidera EU i regije 23. lipnja u Bruxellesu. Isti dan se održava i summit Europskog vijeća na kojem će glavna tema biti proširenje. Dotad će Europska komisija objaviti i mišljenje o kandidaturi Ukrajine, Moldavije i Gruzije za članstvo u EU.
Hrvatski premije Andrej Plenković je nakon posljednjeg summita u Bruxellesu ponovio da Hrvatska "snažno podržava aspiracije Ukrajine za članstvo u EU", europsku perspektivu Gruzije i Moldavije te općenito nastavak procesa proširenja, ali je upozorio da "još uvijek postoje dvije države u bliskom susjedstvu, BiH i Kosovo, koje nemaju status kandidata".