EU se othrvala ruskom plinu: Sad je trenutak da se sjetimo što je vikao bivši veleposlanik Kremlja u Zagrebu...

“Situacija s opskrbom plinom u Njemačkoj daleko je bolja nego što je bila nakon što je Rusija prošle zime prekinula opskrbu, no nestabilnost na Bliskom istoku bi mogla dovesti do skoka cijena energije, rekao je Leonhard Birnbaum, čelnik energetske tvrtke E.ON, Reutersu. Cijene su u utorak bile stabilne, na oko 32 eura po megavatsatu. Najveći dio ukapljenog plina iz Zaljeva je na putu prema Europi plovio Crvenim morem, ali su brodari još sredinom prosinca odlučili ploviti dužim putem, oko Afrike. U utorak su cijene nafte porasle kad je objavljeno da je u Crveno more ušao iranski ratni brod.

Važna uloga LNG terminala

Nije samo opskrba plinom u Njemačkoj stabilnija, riječ je o cijeloj EU koja se, uz brojne žrtve i dodatne troškove, uspjela othrvati relativno radikalnom prekidu ovisnosti o ruskom plinu. Dobro je prisjetiti se Anvara Azimova, bivšeg ruskog ambasadora u Zagrebu, koji je glasno vikao protiv LNG terminala na Krku jer je Hrvatskoj na raspolaganju jeftin ruski plin. Terminal je, nasreću, zaživio, i postao važna točka pozicioniranja Hrvatske kao energetski, pa onda i geostrategijski važne točke u regiji.

“Europa je u sasvim zdravoj poziciji", rekla je Nikoline Bromander, analitičarka iz tvrtke Rystad Energy kad je riječ o opskrbi plinom. The Financial Times objavljuje da je Europska komisija postavila cilj da plinska skladišta budu na razini 45% popunjenosti početkom veljače, ali moglo bi biti i bolje. Naime, europske plinske kompanije su prošle godine napunile skladišta do 90%, ali to nije bilo dovoljno da se mirno čeka zima. Zbog toga se mudar netko sjetio da Ukrajina ima najveća podzemna skladišta na kontinentu, sagrađena zbog transporta ruskog plina, koja su sada velikim dijelom prazna.

Zalihe plina su i dalje netaknute

Dogovor je postignut brzo, Kijev je ponudio 10 milijardi kubičnih metara, trećinu nacionalnih kapaciteta. Europska skladišta imaju kapacitet 115 milijardi kubičnih metara, a tvrtke su još 2,5 milijarde spremile u ukrajinska spremišta. Povlačenje tog plina počelo je početkom studenog tako da su zalihe na teritoriju EU, koje su dosegle vrhunac sredinom listopada, zasad nekorištene: krajem prosinca su bile i dalje na 90%, znatno više od prosjeka proteklih pet godina, piše FT.

Ukrajinska su skladišta većinom na zapadu zemlje, dalje od bojišnice, duboko pod zemljom pa su izuzetno teška meta ruskoj vojsci.

Cijeli projekt, osim koristi europskim zemljama, donosi još jednu dimenziju, pomaže daljnjoj integraciji Ukrajine u energetsko tržište naše Unije.

Zahvaljujući skladištenju plina u Ukrajini, uz smanjenu potražnju Narodne Republike Kine, cijene prirodnog plina su u prosincu ostale stabilne, nešto niže od 35 eura po megavatsatu, što je trećina iznosa koji se plaćao prije godinu dana.