NEDJELJNI REFERENDUM

EU PRIZNAJE DA JE PITANJE NA REFERENDUMU BESMISLENO Ipak se nadaju da će Grci glasati 'za'

Nikada se u povijesti nije dogodilo da bi svi u EU, pa i inače neutralna Komisija, bili ujedinjeni protiv jedne vlade kao sada
 AFP

Nekoliko dužnosnika Europske unije i predstavnici vlada država članica priznali su da referendum u Grčkoj nema smisla, da je što se pitanja i forme tiče čak i smiješan, ali se nadaju da će grčki narod na tom referendumu zaokružiti “da”. Na pitanje što će “da” značiti za EU, u Bruxellesu pojašnjavaju da će to biti snažna politička poruka da grčki narod želi ostati u eurozoni i u EU, dok bi glas protiv bio i glas protiv Europske unije i eurozone.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK zadužen za euro, potvrdio je da ponuda o kojoj će Grci glasati na referendumu ne postoji, da je istekla. Bez obzira na to hoće li Grci glasati za tu ponudu ili protiv nje, to ne znači ništa jer nje više nema. Međutim, sve je očitije kako u EU vjeruju da će, ako narod bude glasao za, doći do promjene vlasti u Grčkoj, bilo kroz stvaranje neke šire koalicijske vlade koja bi uključila i Syrizu, bilo ostavkom vlade ili novim izborima.

Odgovor Tsiprasu

Nikada se u povijesti EU nije dogodilo da svi, uključujući i inače neutralnu EK kada je u pitanju unutarnja politika jedne države članice, budu ujedinjeni protiv jedne vlade kao što su se sada ujedinili protiv Tsiprasove. Zato su i u EU prihvatili i Tsiprasov rječnik pa i oni odgovaraju istom mjerom, optužujući Tsiprasa i njegove ministre da lažu narodu te sve više šalju poruke da su predstavnici grčke vlade neozbiljni, pa čak i “maloljetni”, kako je jednom rekla Christine Lagarde, šefica Međunarodnog monetarnog fonda.

Povjerenje između sadašnje grčke vlade i europskih institucija, a tu se ne radi samo o kreditorima, toliko je narušeno da je nezamisliv bilo kakav dogovor s Grčkom ako na vlasti ostane Syriza. Zato je i referendum u nedjelju, na kojem će se narod izjasniti o pitanju koje zapravo ne postoji, politički test i za Europsku uniju.

Mnogi dužnosnici europskih institucija koji su grčke nacionalnosti, a oni su iznadproporcionalno zastupljeni u odnosu na broj stanovnika, već danima pokušavaju naći letove kako bi otišli glasati na referendum jer tu mogućnost neće imati u diplomatskim predstavništvima. I oni misle da svaki glas odlučuje te da je sudbina članstva Grčke u EU i eurozoni u pitanju.

S druge strane, i Tsiprasova vlada je stavila sve na kocku, nastavlja kampanju protiv prihvaćanja ponude koja je bila na stolu do prošlog petka te priznaje da će glas “ne” biti snažan argument za nastavak pregovora s institucijama za novi program pomoći koji bi uključio i olakšice u vraćanju dugova. Grčki ministar financija Janis Varoufakis toliko je siguran da će ih narod poslušati da je najavio ostavku ako većina bude zaokružila “da” na referendumu. “Ja bih radije sebi odsjekao ruku, nego potpisao takav sporazum”, izjavio je Varoufakis. Ironično, neki diplomati u EU su to prokomentirali kao “dodatni razlog da narod glasa za jer će se riješiti takvog ministra”. U EK već dva dana na sva pitanja o Grčkoj odgovaraju isto: “Sve je rekao predsjednik Juncker kada je izjavio da je glas protiv ujedno glas protiv EU i eurozone”.

Hipotetsko pitanje

Uz to, da se “do ishoda referenduma nema što razgovarati” te da je pitanje što će biti nakon toga “hipotetsko”. Zato u EK odbijaju odgovoriti i na pitanje imaju li neki plan kako reagirati na različite scenarije koji se mogu pojaviti u Grčkoj nakon referenduma.

U međuvremenu, dok govore da je eurozona stabilnija nego ikad i bez problema se može nositi s grčkom krizom, u EU se sve više razmišlja i o utjecaju koji grčka kriza ima i može imati na susjedne države regije koje nemaju zaštitu EU.

Euro izvan eurozone

Crna Gora i Kosovo, jedine europske države koje službeno koriste euro kao svoju valutu a nisu u eurozoni, najviše su izloženi. Pozivajući se na sugovornike iz nekih banaka, EUobserver je objavio da bi Crna Gora i Kosovo mogli imati posljedice u slučaju nestabilnosti eura jer oni ne mogu tražiti niti dobiti pomoć od Europske središnje banke.

U Makedoniji i Albaniji su grčke investicije dosad bile značajne, ali sada bilježe pad. Ipak, te dvije države su se dovoljno rano pripremile kako bi spriječile odljev kapitala iz filijala banaka koje su u grčkom vlasništvu.

U Albaniji čak kažu da zasad grčka kriza djeluje pozitivno jer su mnogi Albanci, koji su godinama radili u Grčkoj, svoj novac već prebacili iz grčkih banaka u albanske, a i strani investitori vide Albaniju kao alternativno mjesto za investicije dok se situacija u Grčkoj ne smiri.

Albanija bi dugoročno mogla trpjeti posljedice od grčke krize zbog smanjenja količine novca koji dijaspora šalje iz Grčke u domovinu. Prije krize su Albanci koji rade u Grčkoj, a procjenjuje se da ih je više od pola milijuna, slali više od milijardu eura godišnje. Od početka krize to se stalno smanjuje, a mnogi od njih su izgubili posao.

Savjeti za one koji putuju u Grčku

- Ponesite gotovinu, i to eure. Istina je da se na strance ne primjenjuje ograničenje od 60 eura gotovine dnevno, ali prijeti opasnost naći ili bankomat prazan ili repinu pred njim. Imate kreditnu karticu? Lijepo, ali može vam se dogoditi da ih trgovac ili ugostitelj odbije - i njima treba gotovina. Opet, ne pretjerujte s količinom gotovine: ako Grčka postavi ograničenje iznosa gotovine baš dok ste ondje, moglo bi vam se dogoditi da vam oduzmu višak.

- Nemojte zaboraviti europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja (EHIC).

- Ponesite svoje lijekove. Već manjka ponečega u trgovinama jer Grci, koji mogu, stvaraju zalihe. U bolnicama je počelo nestajati injekcija, gaze itd.

- Ponesite policu osiguranja. Dobro je (ne samo u Grčkoj) imati sa sobom policu koja pokriva sve troškove eventualne bolesti ili nesreće, uključujući i avionski prijevoz kući ili u sigurniju zemlju.

- Pratite podatke o štrajkovima, i to ne samo prijevoznih sredstava odnosno crpki (ako ste u automobilu), a to vrijedi i za druge zemlje, poglavito Italiju, Francusku i Španjolsku.

- Pratite podatke o javnim manifestacijama kako se ne biste zatekli blokirani ili, još gore, umiješani u sukob. U Ateni su manifestacije najčešće na Syntagmi (Trgu Ustava, pred Parlamentom) ili na Omoniji (glavnom trgu).

- Pazite gdje ostavljate automobil. Nije ga mudro ostaviti po noći na nečuvanu parkiralištu. Korisno je imati policu osiguranja koja pokriva i namjerno oštećivanje, odnosno požar (ali to vrijedi i u Hrvatskoj).

- Informirajte se na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/informacije-o-putovanjima/upozorenja/) gdje su za svaku državu navedene eventualne opasnosti te adrese i telefonski brojevi nadležnih konzularnih predstavništava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:30