WASHINGTON MAIL

EU i Rusija na raskrižju

 REUTERS

Europskoj uniji se približava vrijeme odluke o financijskim i ekonomskim sankcijama Rusiji, nametnutim zbog okupacije dijela ukrajinskog teritorija. Moskva računa da Unija više nije fokusirana te da je izgubila interes otkad je ruska agresija zamrznuta pa očekuje povratak na “uobičajeno poslovanje” dok je SAD zaokupljen drugim prioritetima. Na summitu EU 28. i 29. lipnja čelnici EU raspravljat će o tome da li obnoviti sankcije ruskom bankarskom, obrambenom i energetskom sektoru zbog agresije na Ukrajinu. Sankcije su se pokazale relativno učinkovite u onemogućavanju pristupa ruskim kompanijama zapadnim kreditima i kapitalu te su pridonijele ruskom ubrzanom ekonomskom padu tijekom protekle dvije godine. Iako neki dužnosnici vjeruju da će sankcije vrlo vjerojatno biti produljene, podjele u EU sve su veće.

A Moskva je vična u slabljenju svakog embarga kako bi potkopala koheziju EU. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier otkrio je da unutar EU, koja odluku treba donijeti jednoglasno, raste otpor. Grčka, Italija i Mađarska su među najvećim protivnicima sankcija, a Poljska i baltičke države žele da se nastavi pritisak na Moskvu. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker planira susret s predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom ekonomskog foruma u St. Peterburgu 16. lipnja i mnogi diplomati u Bruxellesu smatraju da time postavlja temelje za ublažavanje politike prema Rusiji u drugoj polovici godine.

Steinmeier je iznio i mogućnost ublažavanja sankcija “korak po korak” čak i ako nisu ispunjeni uvjeti Sporazuma iz Minska za rješavanje ukrajinskog konflikta. Unatoč svojim obvezama, Rusija nije povukla trupe i oružje s okupiranih područja Donbasa ili omogućila Ukrajini kontrolu svojih istočnih granica. Iako je Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, ustvrdio da će sankcije biti obnovljene u lipnju, zahtjevi za njihovo ukidanje eskaliraju. Primjerice, francuski parlamentarci su nedavno prihvatili rezoluciju kojom pozivaju na ukidanje sankcija, a očekuje se da će tim putem krenuti i drugi parlamenti članica EU. Bankrotirana Grčka jedan je od najtvrđih podržavatelja Putina unutar EU i opstruirala je objavu zajedničkog priopćenja EU o produljenju sankcija.

Tijekom nedavnog Putinova posjeta Ateni premijer Alexis Tsipras je kritizirao embargo nametnut Rusiji te izjavio da Grčka ima neovisnu vanjsku politiku. Zaboravio je napomenuti da je Grčka istodobno potpuno ekonomski ovisna te da ne bi imala ni proračun da je nisu financijski spasili porezni obveznici EU. Tsipras potiče Europu na suradnju s Rusijom i na odbacivanje politike koju je definirao “neuspješnim krugom sankcija i militarizacije”. Drugim riječima, prema grčkoj vladi, NATO-ova zaštita svojih istočnih članica je oblik militarizma i rusko komadanje Ukrajine trebalo bi se tolerirati. Grčka očajnički vapi za ulaganjima i u potpunosti se prepušta ruskom utjecaju na Balkanu. Rusija je, osim energetskih poslova, zainteresirana za grčke željeznice i luku Solun, glavni ulaz u regiju, i za to se natječe s Kinom. Zauzvrat je Moskva dala naslutiti da će isključiti Grčku, Mađarsku i druge “prijateljske” zemlje od protusankcija koje je postavila za poljoprivredne proizvode iz EU. Moskva se također ulaguje populističkim, ljevičarskim i desničarskim strankama po Europi kako bi se protivile sankcijama, prihvatile dominantnu ulogu Moskve u Ukrajini i suprotstavile se planovima NATO-a za učinkovitiju obranu svog istočnog boka od mogućeg ruskog napada.

Regionalno vijeće Veneta, koje uključuje i Veneciju, uporište desničarske Sjeverne lige, glasalo je za ukidanje sankcija i priznavanje ruske aneksije Krima. Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi je odmah ustvrdilo da je glasanje početak šireg javnog otpora sankcijama. Marine Le Pen, čelnica francuskog krajnje desnog Nacionalnog fronta, tvrdi da je spremna priznati “sjedinjenje” Krima s Rusijom legitimnim ako bude izabrana na predsjedničkim izborima u travnju 2017. godine. Nacionalni front se od trenutka kad su sankcije bile nametnute protivio antikremaljskoj politici. Sredinom veljače ove godine ta je stranka tražila od Rusije zajam od 27 milijuna eura za financiranje predsjedničke kampanje Marine Le Pen iduće godine. Sljedeći korak u nastojanju da podijeli EU te stvori jaz između Europe i SAD-a jest Putinovo upozorenje Rumunjskoj i Poljskoj da bi se mogle naći na meti ruskih raketa jer se na njihovu ozemlju nalaze dijelovi američkog proturaketnog štita koji Moskva smatra prijetnjom svojoj sigurnosti.

Ustvari, proturaketni štit je sagrađen u Rumunjskoj i Poljskoj kao dio globalne američke mreže koja je isključivo obrambena i nije usmjerena protiv ruskih projektila. Prikazujući SAD i neke istočne članice NATO-a kao huškače na rat i privremeno zamrzavajući ukrajinski konflikt, Moskva se nastoji predstaviti mirotvorcem koji samo brani svoje nacionalne interese. Dok populisti, desničari i ljevičari jačaju u različitim dijelovima EU, dok poslovni lobiji unutar EU traže nove poslove s Moskvom i dok je SAD zabavljen sobom tijekom predsjedničkih izbora, Kremlj računa da će se geopolitika okrenuti u njegovu korist tijekom sljedeće godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:17