Zbog ruske invazije Ukrajini je zakočen izvoz pšenice čiji je jedan od najvećih svjetskih proizvođača. Više od 90 posto izvoza kretalo se iz luka poput Odese ili Mariupolja preko Crnog mora. No, pomorske mine i razoreni Mariupolj sada taj put dovode u opasnost.
EU planira do srpnja pokrenuti 20 milijuna tona pšenice iz ukrajinskih silosa kroz koridor koji je nazvan "Put solidarnosti". Plan se usredotočuje na nabavu vozila iz privatnog sektora, koja će pšenicu prevesti cestom ili željeznicom, gradnju dodatnih skladišta žitarica unutar EU i smanjenje granične kontrole u zemljama koje graniče s Ukrajinom, poput Poljske i Rumunjske.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošli je tjedan navela problem nestašice i povećanja cijena u najsiromašnijim zemljama svijeta. "Najviše pate krhke zemlje i ranjivo stanovništvo", rekla je, navodeći da je Ukrajina ključna za stabilnost globalnih cijena hrane.
U Ukrajini smatraju da ni ti napori neće biti dovoljni. Ukrajinske pomorske luke mogle su izvoziti i do sedam milijuna tona pšenice mjesečno. Kopnene rute će teško nadmašiti brodove. Ukrajinski ministri, šefovi željeznica i trgovci žitom smatraju da je pšenica osuđena na propast zbog mješavine birokracije, nedostatka vagona i pomorskih mina.
Oleksandar Kamišin, predsjednik Ukrajinskih željeznica u državnom vlasništvu, izjavio je u intervjuu za Politico da bi njegova tvrtka mogla prevesti do pet milijuna tona pšenice mjesečno unutar zemlje. No, premještaj s ukrajinskih širokih kolosijeka na uske kolosijeke EU već predstavlja problem, što znači da će se pšenica morati pretovariti u različite vlakove ili se postolja ispod svakog vagona moraju zamijeniti na granici. Kamišin je rekao da su njegovi zaposlenici već sagradili 2000 postolja za uske kolosijeke kako bi roba lakše prometovala europskom mrežom.
Problem predstavlja i nedostatan broj vagona i cjelokupna infrastruktura kako bi se promet preusmjerio s crnomorskih na baltičke luke. Ako će se hrana prevoziti cestom, to znači pronalazak tisuća kamiona i vozača. Čak i kada bi postojao dovoljan broj vagona, oni bi trebali prijeći granicu nesmetano.
Komisija procjenjuje da vagoni čekaju u prosjeku 16 dana na granicama Ukrajine i EU. Kašnjenja na nekim prijelazima traju i mjesec dana. Jedina alternativa kopnenim rutama jest natjerati Rusiju da dopusti ukrajinskim brodovima prijevoz žita Crnim morem. No, Moskva zauzvrat traži ublažavanje ekonomskih sankcija na što će Zapad teško pristati. Čak i ako se taj promet dopusti, morat će se očistiti morske mine.
Europski dužnosnici svjesni su izazova. Njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir, koji predsjeda grupom ministara poljoprivrednih gospodarstava G7, priznao je da će korištenje željeznice značiti "velike troškove i ograničeni kapacitet".