PRIMILI SE POSLA

ETIOPIJA ŽELI BITI ZELENA U 24 sata zasadili čak 350 milijuna sadnica stabala

 REUTERS

Etiopija se ozbiljno primila posla. U samo jednom danu, pohvalio se njezin ministar inovacija i tehnologije Getahun Mekuria, a prenio britanski Guardian, zasadili su čak oko 350 milijuna sadnica stabala.

Brojne koristi

I ta je brojka ambiciozna, no konačni je cilj još grandiozniji: ovog ljeta, u sklopu nacionalne inicijative “zeleno naslijeđe”, zasaditi čak četiri milijarde sadnica stabala, sve kako bi se suprotstavili posljedicama deforestacije i klimatskih promjena u svojoj sušama sklonoj državi. Svakog građanina ohrabruju da ih zasadi najmanje 40, a s istim su ciljem, kako bi javni djelatnici mogli sudjelovati u akciji, privremeno pozatvarali i urede javnih službi.

“Drveće ne samo da pomaže pri ublažavanju klimatskih promjena, apsorbirajući ugljični dioksid iz zraka, nego je i jako korisno u borbi protiv nastanka pustinje i degradacije tla, pogotovo u sušnim zemljama. Drveće pruža i hranu, sklonište, gorivo, krmu, lijekove, materijale i zaštitu zaliha vode”, izjavio je za Guardian dr. Dan Ridley-Ellis, šef Centra za znanost i tehnologiju šuma na Sveučilištu Edinburgh Napier.

No, znanstvenici već odavno naglašavaju koristi koju sadnja drveća ima u borbi protiv klimatskih promjena. Tvrde da je to i daleko najjeftiniji način za borbu protiv tog problema. Čak su izračunali koliko bi drveća trebalo još zasaditi da riješimo problem, odnosno učinimo ga manjim.

Računica

Prema njihovim procjenama, program sadnje na svjetskoj razini mogao bi odstraniti dvije trećine cjelokupne emisije štetnih plinova koja je posljedica ljudske aktivnosti. Prema njihovoj računici, drveće trenutno nije zasađeno na 1,7 milijardi hektara. Na toj bi površini, koja je jednaka 11 posto ukupnog tla na Zemlji te površini koju zauzimaju Kina i SAD, moglo bi biti zasađeno 1200 milijardi sadnica stabala.

Pritom bi tropska područja imala stopostotnu pošumljenost, a ostala bi bila malo “prorijeđena”, odnosno “pod krošnjom” bi bila polovica tog područja. U svoju računicu znanstvenici nisu uključivali obradivu površinu ni urbana područja, ali zato jesu područja za ispašu. Da se računica na kraju i obistini i zaživi, trebalo bi od 50 do 100 godina.

Najljepše od svega, tvrde znanstvenici, jest to da se u taj globalni projekt može uključiti baš svatko. I vjeruju da bi se mogla prikupiti sredstva za financiranje te ideje.

Što se tiče Etiopije, trenutno je pošumljeno samo četiri posto njezine površine. Nekada je taj udio bio mnogo veći i iznosio je 35 posto. Sadnjom 350 milijuna sadnica stabala u jednom danu Etiopija je s vrha maknula dosadašnjeg rekordera po tom pitanju, Indiju. Ona je 2016. godine u jednom danu zasadila 50 milijuna stabala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 04:35