Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ispostavio je predstavnicima vlasti u BiH neku vrstu računa za političku i financijsku potporu Turske zatraživši od BiH da izruči Ankari skupinu turskih državljana za koje Erdoganov režim drži da su bliske organizaciji Feto, koju smatraju terorističkom i odgovornom za pokušaj vojnog udara 2016., ocjenjuju u srijedu bosanskohercegovački mediji.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je kako je ta tema bila na dnevnom redu razgovora koje su članovi državnog vrha BiH vodili s Erdoganom u ponedjeljak, kada je on boravio u posjetu Sarajevu i sudjelovao na summitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).
Dodik, koji u posljednje vrijeme o Erdoganu govori uglavnom u superlativima, nije kazao kako je razgovor o izravnom zahtjevu turskog predsjednika okončan, pojasnivši samo kako je riječ o pitanju koje treba rješavati sukladno zakonu.
Dodao je kako se sve osobe koje traže turske vlasti nalaze na teritoriju Federacije BiH, poručivši neizravno kako se time ne misli osobno baviti.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako će se osobno založiti da se sva pitanja u odnosima s Turskom "rješavaju u duhu dobrosusjedske suradnje", uz poštivanje zakona dvije države.
"To je posao za tijela vlasti BiH", zaključio je Džaferović.
Javni servis BHT 1 objavio je kako Turska zapravo traži deset svojih državljana koje tereti za veze s pokretom na čijem je čelu imam Fetullah Gulen, kojega Erdogan smatra svojim smrtnim neprijateljem. Sud BiH ranije je bio suočen sa sličnim zahtjevima za izručenje, no odbio ih je na temelju ocjene kako Feto nije ni na kakvom verificiranom popisu terorističkih organizacija te da se pripadanje Feto-u ne može tretirati kao kazneno djelo sukladno međunarodnim standardima.
"Da bi se Feto organizacija mogla smatrati terorističkom, ona kao takva trebala biti definira sukladno rezolucijama Ujedinjenih naroda ili Vijeća Europe, koje je BiH kao članica dužna primjenjivati“, pravorijek je Suda BiH koji je 2018. odbacio zahtjev turske za izručenje Humeyre Gokcen.
Turski državljani o kojima je riječ uglavnom su poduzetnici koji već godinama borave u BiH, ali i osobe angažirane u obrazovnim institucijama poput Burch sveučilišta, čiji je rad ranije financirao Gulen.
Turske vlasti su im svima poništile putovnice te države pa njihova sudbina sada ovisi o tome hoće li im BiH, u kojoj imaju odobren stalni boravak, odobriti politički azil.
Jedino poznatije ime u javnosti je ono Alija Lafcioglua, nekadašnjeg profesora u sustavu škola koje su djelovale pod nazivom Bosna Sema. Njegovo je ime dospjelo u središte pozornosti 2016. godine upravo nakon neuspjelog državnog udara u Turskoj.
Zbog doprinosa razvitku obrazovanja Gradsko vijeće Sarajeva najprije mu je dodijelilo nagradu "Plaketa grada Sarajeva", a potom je tu istu odluku na prijedlog tadašnjeg gradonačelnika Ive Komšića povuklo s obrazloženjem kako bi to moglo "naštetiti gradu".
Takva je odluka izazvala pravi skandal, a protumačena kao rezultat izravnog pritiska koji je došao upravo iz Turske.
BiH se tako temeljem Erdoganova izravnog zahtjeva našla u situaciji u kojoj su bile i brojne druge države. Mediji u BiH podsjećaju na primjer Moldavije, koja je na zahtjev Ankare izručila šest turskih državljana, a Europski sud za ljudska prava je ranije ove godine utvrdio kako su vlasti te zemlje prekršile prava izručenih osoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....