Imena šest škola u Engleskoj promijenjeno je, najmanje 30 kipova uklonjeno iz javnih prostora i s javnih površina, a prema informacijama kojima raspolaže britanski Guardian, Bank of England će skinuti iz svog sjedišta portrete guvernera povezanih s robovlasništvom ili kolonijalizmom. Ovo je tek mali dio brojki i detalja iz iscrpne istrage Guardiana o promjenama koje su zahvatile Britaniju nakon što se pokret Black Lives Matter proširio ovo ljeto iz SAD-u na Ujedinjenu Kraljevinu.
Povjesničari ovaj potez opisuju kao potez bez presedana. Riječ je o promjeni u britanskom načinu razmišljanja o vlastitoj povijesti, ali i sadašnjosti kad je riječ o rasizmu.
Grad London se tako rješava kipova Sir Johna Cassa i Williama Beckforda, obojica su bili snažno povezani s trgovinom robljem, a iz Gradske vijećnice u Cardiffu izbacuje se kip guvernera iz vremena kolonijalizma, Thomasa Pictona. U val promjena uključila su se i sveučilišta. Tako je Sveučilište u Edinburghu promijenilo naziv Tornja Davida Humea jer je slavni filozof navodno bio veliki rasist. Imperial College u Londonu prestao je koristiti svoju latinsku krilaticu, a Sveučilište u Liverpoolu više se ne diči zgradom Gladstone Hall, jer je bivši premijer po kojem je nazvana bio povezan s robovlasništvom. London Metropolitan University i University of East London su preimenovali škole povezane s Johnom Cassom.
Četiri ulice, jedna u Plymouthu - Trg Johna Hawkinsa, i tri u Londonu - Havelock Road, Black Boy lane i Cassland Road gardens su preimenovane. Za još 21 u Škotskoj, Walesu i Engleskoj čeka se riječ stručnjaka.
Kad je riječ o školama, osim šest koje su promijenile naziv, iz dvije su uklonjeni kipovi britanskih rasista, a u šest su promijenjeni nazivi pojedinačnih zgrada u sklopu školskih kompleksa. Tako su obrazovne institucije poručile kako u njima nema mjesta za ličnosti čiji je ugled ukaljan rasističkim stavovima ili koje su svojim postupcima činile strahote za vrijeme britanske kolonijalne vladavine.
Na ovaj val priključili su se i privatni vlasnici pa su tako imena promijenili i neki uvredljivi kafići. Imena je promijenilo pet kafića koji su se dosad zvali Black Boy i jedan koji je nosio naziv Crnčeva glava. Uvredljiva imena skinuta su čak s dva groba kućnih ljubimaca, od kojih je jedan crni labrador čije je ime bilo uvredljivo na rasnoj osnovi. Bank of England, navodi Guardian, uklanja portrete guvernera i direktora koji su bili povezani s trgovinom robljem.
Osim navedenog u tijeku su istrage i revizije spomenika i drugih obilježja širom zemlje. U studenome je tako velška vlada pronašla 209 spomenika, zgrada i ulica povezanih s robovlasništvom.
- Ta revizija je dio šire potrage za odgovorom na pitanje kako dalje u suočavanju sa sramotnom prošlošću imperija. Nije velška vlada jedina. I gradsko vijeće Glasgowa naručilo je sličnu studiju, a isto je nakon njih učinio i londonski gradonačelnik Sadiq Khan. Manja gradska i općinska vijeća diljem zemlje pod kontrolom laburističke stranke - njih 130 točnije, zatražili su slične revizije. Među njima su i Manchester i Birmingham.
Riječ je o pomacima bez presedana. Ne mogu se sjetiti sličnog pokreta za refleksiju o danima kad se robovlasništvo veličalo, kao i kolonijalizam, imperijalizam i trgovina ljudima. Mislim da ovako nešto nikad nismo vidjeli na nacionalnoj razini - izjavio je za Guardian Hakim Adi, prva osoba afričkih korijena koja je postala profesor britanske povijest i predaje na sveučilištu u Chichesteru. U znaku Black Lives Mattera prosvjedovalo se u 260 gradova u Britaniji i mnogi čelnici ozbiljno su shvatili povijesni trenutak za razračunavanje s mračnim dijelom britanske povijesti. U sklopu prosvjeda je srušen kip Edwarda Colstona u Bristolu, trgovca robljem, a zemlja je započela veliku raspravu o dijelu svog nasljeđa.
U proteklih pola godine bilo je i otpora skidanju spomenika. Nakon što je skupina "Spasimo naše kipove" sakupila gotovo 200.000 potpisa, gradske vlasti odlučile su da Sir Francis Drake i Clive of India ostanu u Plymouthu i Shrewsburyju.
Početkom ovoga mjeseca britanska je vlada objavila planove o promjeni zakona koji bi štitili kipove od onoga što je Robert Jenrick, ministar komunikacija, nazvao "svjetinom".
Ali Hakim Adi smatra uklanjanje tih kipova demokracijom na djelu i kritizirao je vladinu reakciju.
- Ako vladu doista zanima borba protiv rasizma, trebali bi reći 'da, ajmo staviti te kipove u muzej posvećen zločinima protiv čovječnosti', smatra on. "No oni su zauzeli posve suprotan stav pa se morate zapitati o njihovoj hipokriziji", dodao je Adi.
Prošloga lipnja nadbiskup Canterburyja objavio je da je naručio "vrlo opreznu" reviziju kipova u engleskim crkvama. U crkvi Svetog Petra u Dorchesteru bila je plaketa Johna Gordona kojeg se usput veličalo zbog hrabrosti u gušenju ustanka jamajkanskih robova 1760. Plaketa je pokrivena pa uklonjena.
Sharon Heal, direktorica Udruženja muzeja, ističe kako muzeji igraju ključnu ulogu u raspravi i širenju razumijevanja britanske povijesti.
"To nije brisanje povijesti", istaknula je ona navodeći kako je potrebno uključiti razne glasove iz britanskog društva kako bi svi bolje razumjeli predmete i kolekcije koje imamo. A onda bismo sigurno saznali nove zanimljive, raznolike povijesti s kojima se ranije nismo susretali, zaključila je.