Europska energetska kriza nastavlja se produbljivati te cijene pojedinih energenata rastu po dvoznamenkastim stopama. Snažni rast cijene energenata mogao bi dovesti u probleme europske industrijske gigante, ali možda i potaknuti stvaranje ozbiljne inflacijske spirale u Europi.
Tzv. nizozemski futuresi (budućnosnice) „October Title Transfer Facility“ prirodnog plina skočile su u srijedu na 72,195 eura za megavat sat, što je novi rekordni dnevni 10-postotni skok cijene. Isti postotni rast cijene prirodnog plina zabilježen je i u Velikoj Britaniji. Europski indeks cijena prirodnog plina u godini dana porastao je 287 posto, a uzrokovan je sniženjem opskrbe iz Rusije, manjkom vlastite proizvodnje, padom outputa u Sjedinjenim Državama i Meksiku zbog uragana te toplinskim udarom kao i smanjenjem proizvodnje struje u vjetroelektranama. Stručnjaci upozoravaju kako su cijene nizozemskog TTF-a za prirodni plin sada ekvivalent 148 dolara za barel nafte te će u slučaju daljnjeg rasta doći i do rasta cijene dizela te općenito cijena nafte.
Ispod su neki od takvih komentara stručnjaka:
Trenutačno su cijene benchmarka prirodnog plina na razini kakva je za tzv. Brent oil viđena u 2008. godini. Nestašica prirodnog plina već je pokrenula drastična poskupljenja plina za potrošače u više europskih zemalja.
U Španjolskoj, primjerice, od ljeta snažno rastu i cijene električne energije. Vlada je odlučila napasti energetske kompanije uzimanjem „izvanrednih profita“ kroz ukidanje poreznih olakšica. U Britaniji je pak zbog požara na konverterskoj stanici u Kentu prekinuta isporuka električne energije iz Francuske. Cijena električne energije u Britaniji dosegla je potom rekordnu razinu na vrhuncima opterećenja od 2500 funti/MWh.
Ispod je grafikon koji pokazuje dramatični skok cijene u Britaniji:
Za Europu se kao poseban problem ljetos pokazao veliki pad broja vjetrovitih dana, dok su hidroelektrane smanjile proizvodnju zbog suše u južnoj Europi. Stručnjaci nisu predvidjeli da će biti jako teško nadomjestiti iznenadni pad proizvodnje iz obnovljivih izvora, te je europsko tržište plina sada postalo lanac opskrbe kojim apsolutno dominira potražnja. U godini dana tržište plina prevalilo je put od rekordnih zaliha do nestašice.
Više energetskih eksperata procijenilo je kako ne treba očekivati nestanak pritiska na rast cijena energenata. Realniji scenarij jest nastavak nervoze tržišta tijekom zime.
Pri ovome treba voditi računa kako se cijena emisije ugljika u Europi ove godine utrostručila jer EU smanjuje ponudu kredita za emisiju. Referentna cijena ugljika u EU stoga je otišla iznad 60 eura po metričkoj toni. Rekordne cijene ugljika učinile su proizvodnju energije iz nečistih izvora još manje atraktivnom. Ugljen, primjerice, ispušta velike količine ugljičnog dioksida. Drugim riječima, više je faktora koji usložnjavaju energetsku situaciju te pridonose poskupljenjima.
Čini se kako će se više cijene energenata tek ugraditi u ostale europske cijene. Europska središnja banka (ESB) ne pokazuje naročite znakove nervoze. The Financial Times objavio je kako prema internim podacima ESB procjenjuje dosizanje očekivane inflacije od 2 posto do 2025. godine te bi stoga mogli podići kamatne stope za dvije godine, što je godinu ranije nego se očekivalo. Međutim, čak niti te interne analize ESB-a koje nisu javno objavljene ne ukazuju na značajnu brigu zbog kontinuiranog i vrlo snažnog rasta cijena industrijskih proizvođača iz mjeseca u mjesec, kao niti dramatični rast cijena prirodnog plina.
Ispod je grafikon koji pokazuje dramatični rast cijena industrijskih proizvođača u EU.
